Smrću ostavitelja koji nema nasljednika nekretnina prelazi u vlasništvo grada odnosno općine

Sudeći po podacima Eurostata, prema kojima su Hrvati treći u Europi po posjedovanju nekretnina, većina pripadnika mlađih naraštaja može računati da će prije ili kasnije naslijediti kuću, stan ili barem vikendicu.

Stoga nije na odmet saznati nešto više o ostavinskim pravima, postupku nasljeđivanja i obvezama koje se mogu pojaviti kod nasljeđivanja nekretnine.Kratki vodič o nasljeđivanju nekretnina pripremili smo koristeći se materijalima iz biltena ZANE nekretnina.

KAKO SE UTVRĐUJE PRAVO NASLJEĐIVANJA

U slučaju zakonskog nasljeđivanja bitni su nasljedni redovi prema kojima se nasljeđuje pa tako prvi nasljedni red čine potomci, posvojenici te bračni partner pri čemu svi nasljednici prvoga nasljednog reda dijele imovinu na jednake dijelove.

Iza njih su u drugom nasljednom redu ostaviteljevi roditelji, braća i sestre te njihovi potomci. Ako se imovina dijeli na nasljednike drugog reda, polovinu ostavine dobivaju roditelji, a polovinu bračni partner ostavitelja.

Treći i četvrti nasljedni red jesu djedovi i bake odnosno pradjedovi i prabake, a ostale nasljedne redove čine ostali preci.

Nekretninu je moguće naslijediti i oporukom koju može napisati svatko sposoban za rasuđivanje stariji od 16 godina, a sastavlja je samostalno ili uz pomoć javnog bilježnika ili odvjetnika.

Smrću ostavitelja koji nema nasljednika nekretnina prelazi u vlasništvo grada odnosno općine.

DOKAZIVANJE VLASNIŠTVA NAD NEKRETNINOM

Ljudi se prilično često nađu u situaciji da nakon nečije smrti moraju istraživati koje sve nekretnine ulaze u ostavinsku masu. Predmet nasljeđivanja su sve nekretnine ostavitelja bez obzira da li su uknjižene u zemljišnim knjigama i bez obzira ja na to gdje se nalazile.

U slučaju uredno upisne nekretnine dovoljan je izvadak iz zemljišne knjige, a vanknjižno vlasništvo mora se dokazivati različitim dokumentima, primjerice kupoprodajnim ili drugim ugovorima i ostalim ispravama.

OSTAVINSKI POSTUPAK

Ostavinski postupak vodi ostavinski sud ili javni bilježnik, i to u pravilu u mjestu zadnjeg prebivališta ostavitelja. Postupak završava pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, a javni bilježnik kod kojeg je proveden po službenoj dužnosti prosljeđuje ga na provedbu u zemljišne knjige.

S obzirom na to da taj postupak traje određeno vrijeme, ovisno o ažurnosti mjerodavnih institucija, nasljednik ga može ubrzati tako da rješenje sam preda na provedbu mjerodavnom sudu.

Nasljednik (oporučni i/ili zakonski) izjavom pred sudom ili javnim bilježnikom može ostavinu prihvatiti, ali je se može i odreći u korist svih drugih nasljednika ili samo u korist pojedinoga, prema vlastitom slobodnom izboru. Odricanje od nasljedstva izjava je deklaratorne naravi i naknadno se ne može povući zbog bilo kojeg razloga, osim ako se utvrdi da je dana u stanju neubrojivosti ili pod prisilom.

UZ NEKRETNINU MOGU SE NASLJEDITI I DUGOVI

Dogode se i slučajevi kada umrla osoba ostavi određenu nekretninu, ali i dugove koji je terete. Tada se i dugovi prenose na nasljednike, o čemu svatko treba biti detaljno i pravodobno informiran. Ostaviteljevi nasljednici odgovaraju solidarno svaki do visine svoga nasljednog dijela za ostaviteljeve dugove.

Nasljeđivanje može biti vrlo složen problem pa ostavinski postupak može trajati godinama, posebno u slučajevima osporavanja oporuke od zakonskih nasljednika, sporova s nužnim nasljednicima ili spornog vlasništva nad nekretninom.

Tada se može donijeti i djelomično rješenje o nasljeđivanju, za imovinu koja neosporno ulazi u ostavinsku masu nakon smrti ostavitelja.

TKO (NE) PLAĆA POREZ

Porezna obveza nasljednika nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju te ga je nasljednik obvezan u roku 30 dana od dana pravomoćnosti dostaviti poreznoj upravi na osnovi čega ona izdaje porezno rješenje.

Pravo na oslobođenje plaćanja poreza imaju bračni partner, potomci te posvojenici, kao i zajedničko kućanstvo kojem pripadaju braća, sestre, potomci, zetovi i snahe ostavitelja.

Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju prihod je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu nasljednika. Plaća se u visini pet posto porezne osnovice (procijenjene vrijednosti nekretnine), i to u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja.

Ako porez nije plaćen, porezna uprava ima ga pravo naplatiti iz ukupne imovine. Također, u slučaju kašnjenja obračunavaju se zatezne kamate, pa s plaćanjem ne bi trebalo odugovlačiti.