Vlada je utvrdila i počela rješavati neke od ključnih problema, ali i dalje su potrebne jače reforme, pogotovo u poboljšanju učinkovitosti javnog sektora i smanjenju zapreka za ulaganja, kazao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Hrvatsko gospodarstvo godinama su pokretale državne investicije i osobna potrošnja, što se financiralo inozemnim kreditima. Unatoč koracima za poboljšanje poslovnog okruženja, potrebno je mnogo više za poticanje rasta nakon pet godina recesije, uključujući model rasta temeljen na izvozu i investicijama, kazao je Vujčić u pisanom intervjuu Reutersu uoči Reutersova investicijskog summita.

Trebalo bi nastaviti sa strukturnim reformama, smanjiti proračunske rashode i potaknuti strana izravna ulaganja, kaže Vujučić.

Hrvatska, čiji je bruto domaći proizvod (BDP) u pet godina recesije pao više od 10 posto, vjerojatno će uskoro potpasti pod Postupak prekomjernog deficita (EDP), mehanizam Europske unije osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod razine od 3 posto, a javni dug ispod 60 posto BDP-a.

Vjerujemo da će Hrvatska ući u EDP nedugo nakon što sljedećeg mjeseca Eurostat objavi izvješće. To znači da će važna fiskalna konsolidacija vjerojatno početi 2014. godine, rekao je Vujčić.

Središnja banka bi voljela vidjeti Hrvatsku u eurozoni što je prije moguće, ali država "prvo mora napraviti svoju domaću zadaću". Ključno je da se javne financije stabiliziraju i da se preokrene putanja rasta javnog duga održivom fiskalnom konsolidacijom, rekao je Vujčić.

Guverner HNB-a smatra da bi zemlje istočne Europe trebale biti u stanju apsorbirati rast prinosa na obveznice zemalja u razvoju, kada monetarna politika na Zapadu bude manje ekspanzivna. Rast troškova financiranja u SAD-u neizbježno će utjecati na globalne tokove kapitala.

On također smatra da prekretnica postojećeg trenda labave monetarne politike "nije iza ugla", kao i to da oscilacije tečajeva najvažnijih svjetskih valuta, koje bi mogle proizaći iz zaokreta u monetarnoj politici Feda i Europske središnje banke, nisu najveća briga za velika i relativno zatvorena monetarna područja.

Mnoge manje zemlje od Švicarske do Hrvatske - s eksplicitnim ciljanim tečajevima više su ranjive jer, "iako iz različitih razloga, prekomjerne oscilacije deviznog tečaja očito su štetne za ostvarivanje mandata središnje banke i za šire gospodarstvo", kazao je Vujčić.

HRT