Je li premijer u jučerašnjem govoru naciji dobro detektirao probleme i ponudio rješenja? Hoće li Hrvatska ugledati svjetlo do kraja mandata ove Vlade? Dan nakon 'povijesnog' govora u Saboru istražili smo je li Milanović ponudio rješenje kad je o ekonomiji riječ.

"Ne možemo biti taoci posebnih interesa i regionalnih skupina, to nije u redu. U protivnom, nemojte nas pitati za rezultate. Nisu ohrabrujuće činjenice da će naš javni dug do kraja godine vjerojatno dosegnuti 190 milijardi kuna. Ne vjerujte onima koji govore da rasprodajemo državu, ne vjerujte", istaknuo je jučer Milanović .

A vjeruju li premijeru sindikati? Ako je pitati Krešimira Severa - nimalo.

"Sadržaj je zapravo doista mlaka vodica", istaknuo je Sever koji naglašava i da premijer nije baratao pravim podacima, barem kad je riječ o zaposlenima, trgovini na malo, brojkama u turizmu. Zamjera mu i što nije poslušao izlaganja predstavnika klubova do kraja i smatra da to samo pokazuje nedržavničko ponašanje premijera.

"Jedan promašeni izvještaj, promašen čak i nastup sam po sebi. Osim toga, apsolutno nikakvih naznaka na koji način bi se te njegove lijepe želje trebale ostvariti", smatra Sever.

Da su problemi dobro detektirani, ali da je poteze trebalo povući na samom početku mandata, smatra profesor političke ekonomije Luka Brkić. Iako mu ne zamjera što nije ponudio rješenja oko gorućih problema, budući da smatra da to i nije bio takav govor, Brkić se ipak uhvatio za četvrti najavljeni pravac za izlazak iz krize koji se odnosi na donošenje i provedbu mjera za oporavak i novi rast gospodarstva.

"Malo začudno je bilo to da će se sada tek raditi neke opcije, da tako kažem. To čovjeka zbunjuje, odnosno se postavlja pitanje je li moguće da će Vlada to tek sada raditi, odnosno što smo radili dvije godine. To pokazuje da smo još daleko od nečega što se zove strategija razvoja ove zemlje", rekao je Brkić.

No, to vrijedi i za poziciju i za opoziciju jer se takva strategija ne može raditi bez političkog konsenzusa svih aktera u zemlji, smatra Brkić. Osvrnuo se i na Milanovićevo vraćanje u prošlost i kritike upućene bivšoj HDZ-ovoj Vladi koja je ostavila goleme dugove.

"To može usporavati i definitivno usporava ovaj reformski klub, ali ne može biti neprestani alibi za nečinjenje. Premijer je rekao da je najveći prigovor bivšoj vlasti upravo imao na nečinjenje. Ja se bojim da i oni ne budu u poziviji nečinjenja u kontekstu radikalnih, bitnih, strukturnih reformi za ovu zemlju", istaknuo je Brkić.

Hrvatska već duže vremena nije imala značajniju reformu u gospodarstvu, a kad je riječ o budućnosti, ekonomski analitičar Zdeslav Šantić poručuje: hoćemo ili nećemo reforme koje će podrazumijevati rezanja i odricanja imat ćemo već iduće godine.

"Moramo biti svjesni da će Hrvatska iduće godine biti u jednom postupku prekomjerenog deficita, odnosno gdje ćemo imati određena mjerila, pa isto tako i vremensko razdoblje u kojem moramo provesti mjere koje moraju dovesti do fiskalne konsolidacije i dugoročne održivosti javnih financija", rekao je Šantić.

Hrvatskoj se zasigurno ne piše dobro ako ne počne raditi na svemu navedenome, slažu se naši sugovornici i zaključuju: potezi se počinju vući tek kad voda dođe do grla i kad nam to netko izvana 'naredi'.