Hrvatski model otpremnina pun je 'rupa' i zloporaba i vapi za promjenama. Proizlazi to iz novog izvješća koje je Svjetska banka pripremila za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a u kojem se analizira stanje u hrvatskom sustavu otpremnina, piše Jutarnji list.

Ministru Mirandu Mrsiću u reformi pritom je uzor austrijski model, koji otpremninu ne veže uz rad kod jednog poslodavca u određenom razdoblju, nego uz uplate razmjerno malog doprinosa na plaće u poseban fond otpremina, piše Jutarnji list.

Radnik bi tim novcem mogao raspolagati kad ostane bez posla, ili ga ostaviti na računu u fondu i povući tek kad ode u mirovinu.

Austrijsko iskustvo pokazuje da je uvođenje fonda otpremnina pozitivno utjecalo na mobilnost radne snage, no stopa povrata na štednju u tom sustavu pokazala se slabom.

Koristi od tog modela imali su posebno mali poslodavci, kojima je reforma smanjila probleme s likvidnošću.

Kalkulacije pokazuju da bi primjena tog modela u Hrvatskoj, uz pretpostavku da doprinos koji bi se na plaće izdvajao u fond otpremnina iznosi 1,5 posto te da je stopa prinosa na kapital pet posto, odgovara samo onima koji bi u njemu dulje štedjeli, te koji imaju veća primanja.