Fiskalna konsolidacija, provedba strukturnih reformi te bolja poslovna klima preduvjet su za oporavak hrvatskog gospodarstva, zajednička je poruka sudionika konferencije 'EU članstvo - Izazovi za hrvatsku ekonomiju' održanoj u Zagrebu u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Zagrebačke incijative.

Dio reformi je počeo, no one se moraju znato ubrzati za što je nužna snažna politička volja, istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić. Kao poticaj gospodarstvu najavio je da će se do kraja ovog mjeseca definirati kriteriji za novu kreditnu liniju poduzetnicima koja će se realizirati preko HBOR-a.

Naglasio je međutim, da oporavak hrvatskog gospodarstva ne treba tražiti u monetarnoj i kreditnoj politici, pa čak ni u fiskalnoj, nego u strukturnim reformama i poboljšanju poslovne klime. Osvrćući se na vladine najave o gospodarskom rastu od 0,2 posto u ovoj godini, te plusu od 1,3 za iduću, guverner je šturo rekao.

"Mislim da će brojke izgledati drugačije. Predstavio sam danas neke projekcije kako bi se mogao kretati deficit i javni dug, naravno to nisu službene projekcije HNB-a koje ćemo objaviti u prosincu", rekao je Vujčić.

Prema hipotetskim projekcijama, koje je Vujčić predstavio, deficit će bez dodatnih fiskalnih mjera u iduće dvije godine rasti, te će se kretati na razini od oko 6 posto BDP-a. Kometirao je Vujčić i vladine smjernice ekonomske i fiskalne politike.

"Ono što sam vidio neke su mjere u smjeru koji može pomaknuti Hrvatsku prema gore na nekim ljestvicama".

Vujčić se osvrnuo i na visok rast proračunskih rashoda vezanih uz članstvo u EU u 2014. godini.

"Izdaci za EU su zadani, a naša mogućnost apsorpcije strukturnih i kohezijskih fondova bit će ta koja će pokazati kakav će biti neto učinak financijskih tokova iz EU. To ćemo vidjeti onda kada će se strukturni i kohezijski fondovi početi povlačiti, a zemlje koje su u stanju stvoriti bolju poslovnu klimu su i zemlje koje uspjevaju povući više iz EU fondova i iz toga treba izvuči zaključke", kazao je Vujčić.

Na pitanje bi li ulazak u proceduru prekomjernog deficita mogao utjecati na odgodu uvođenja eura u Hrvatskoj, Vujčić je rekao da je potrebno staviti udio javnog duga u BDP-u u silaznu putanju prije nego što se o uvođenju eura počne ozbiljno razgovarati.