U HNB-u su izračunali da bi banke izgubile 760 milijuna kuna godišnje, što je dvije petine, odnosno 40 posto njihove procijenjene dobiti za ovu godinu

Namjera Ministarstva financija da ograniči rast kamata na stambene kredite i da smanji kamate na kredite u švicarskim francima u slučajevima gdje je ta valuta porasla za 20 posto od trenutka podizanja kredita pretrpjela je najžešće protivljenje i kritike dosad, javlja novilist

One su u istom danu stigle iz Hrvatske narodne banke i što je puno očekivanije iz Hrvatske udruge banka. I dok HNB tvrdi da će odredbe tog zakona imati višegodišnji negativan učinak na prihode banka ali i na mogućnost da u budućnosti odobravaju kredite, pa čak i da se nose s posljedicama negativnih šokova iz okruženja, Udruga banka traži da se zakon odbaci zbog ozbiljnih manjkavosti i zato što je protivan Ustavu.

HUB se i dosad protivio prijedlogu izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju , ali je surađivao, kao i banke pojedinačno, u njegovoj izradi, a HNB se uglavnom držao po strani, pa je zanimljivo da su, iako je možda riječ samo o slučajnosti, kritike na zakon iz te dvije institucije stigle istog dana. U Vladi nismo uspjeli dobiti reakciju na dosad najozbiljnije protivljenje zakonu pogotovu iz HNB-a.

U redovitoj publikaciji Informacije o gospodarskim kretanjima, HNB je zadnje poglavlje posvetio procjenama učinaka zakona koji je u Saboru prošao prvo čitanje, pa kažu da će odluka o novom izračunu kamatnih stopa, prema formuli koja će ubuduće vrijediti za ograničavanje kamata ne sve stambene kredite, imati minimalni učinak na one koji su kredite u švicarcima podigli prije 2007. godine, ali da bi se »nekim dužnicima s kreditima odobrenim u 2007. i 2008. godini, kamatne stope smanjile na otprilike jedan posto, što bi im značajno smanjilo i iznose mjesečnih otplata«.

Tako nisku kamatu Ministarstvo financija nikada nije spominjalo u svojim procjenama učinaka zakona. Ostalim bi se dužnicima u švicarcima kamate smanjile tek neznatno, tvrde u HNB-u, i ostale bi u rasponu između četiri i pet posto ili čak iznad njega.

Uz to predložene bi mjere , procjenjuju u HNB-u, i ubuduće stvorile velike razlike među građanima-dužnicima, iako su kredit podigli u istoj godini, pa bi se čak na istog dužnika, ovisno o kretanju švicarca, te mjere jedan mjesec primjenjivale a drugi ne. Izračunali su i da bi banke izgubile 760 milijuna kuna godišnje, što je dvije petine, odnosno 40 posto njihove procijenjene dobiti za ovu godinu.

NL/eZd