Hrvatska ulazi u proceduru prekomjernog deficita. To znači da će se u kreiranje javnih financija uključiti Europska unija i zahtijevati mjere kojima bi se smanjio dug i manjak u budžetu. Iz Vlade poručuju da nas čeka teška godina u kojoj je sve moguće, pa i povećanje stope PDV-a.

Bruxelles će strogo nadzirati javne financije najmlađe zemlje članice i od Zagreba tražiti dodatne uštede odnosno bolje punjenje proračuna, a sve kako bi se deficit od pet posto BDP-a sveo u prihvatljivi okvir od tri posto. Ministar financija Slavko Linić izračunao je da i uz najavljene reforme deficit dogodine ostaje pet posto, pa priznaje da se došlo do zida:

"Na Europskoj komisiji je da odluči koje mjere dodatno treba provesti ili ne. U siječnju će biti vrlo jasno što su mjere Europske unije. U naredna tri mjeseca mi moramo jednostavno ili te mjere implementirati u naš proračun ili će biti sankcije."

Ministar financija dao je naslutiti kako u pokušaju smanjenja deficita neće prezati ni od povećanja PDV-a niti od rezanja plaća i otpuštanja u javnom sektoru. Na pitanje može li se takvo što očekivati, odgovara:

"Sve. Ovisi o mjerama. Njihova je osnovna mjera da nam utvrde koliko moramo dodatno smanjiti svoj deficit."

Koliko bi rasla opća stopa PDV-a i hoće li se Hrvatska poput Mađarske popeti do 27 posto, najviše stope u Europi, Linić za sada ne želi otkrivati:

"Neću o tome razgovarati dok ne vidimo odluke. Ozbiljnost je da nemamo u ovom trenutku mogućnost mjerama Vlade ići na toliko uštede s kojima smatramo da bi Europa bila zadovoljna. Njima je najbolje rješenje tri posto gospodarskog rasta i sve smo riješili."

Odluka o ulasku Hrvatske u proceduru prekomjernog proračunskog manjka bit će formalno donesena nakon što Europska komisija 5. studenog objavi svoje ekonomske prognoze, dok se plan s konkretnim zahtjevima i rokovima za njihovu provedbu očekuje u siječnju. Danas je učinjen prvi korak u tom smjeru, simultanom objavom podataka Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, iz kojih je postalo jasno da će Bruxelles Zagrebu nadzirati proračun zbog deficita većeg od prihvatljivih 3 posto BDP-a. Deficit države prošle je godine iznosio 5 posto, a veći su imale Španjolska, Grčka, Irska, Portugal, Cipar i Velika Britanija.

Nešto je bolja situacija kada je u pitanju konsolidirani dug opće države, drugi kriterij za ulazak u proceduru prekomjernog deficita. Sa 55,5 posto tu je Hrvatska još ispod granice od 60 posto BDP-a, no sudeći po trendovima, lako je moguće da će i ta granica biti probijena, već ove godine.