Od 3400 zaposlenih u brodogradilištu prije restrukturiranja, nove ugovore potpisalo je 2000 radnika

I prijašnjih godina je bilo pokušaja, ali ne u ovako velikom broju. Radilo se na stotine radnih dozvola i mi smo to svaki put odbijali, tako će biti i sada, dok imamo vojsku nezaposlenih nećemo uvoziti stranu radnu snagu, osim za ona zanimanja gdje nemamo adekvatnih radnika, poručio je ministar Mirando Mrsić. A zahtjev vlasnika Brodosplita Tomislava Debeljaka za 4500 takvih dozvola ocijenio je pokušajem pritiska na radnike tog brodogradilišta koji "Debeljaku nije trebao".

Podsjetio je da je Vlada u protekle dvije godine bila vrlo restriktivna u odobravanju radnih dozvola stranim radnicima - prošle godine oko 900, a ove godine 260.

Ministar pri tom ističe da se proizvodnju u brodogradilištu može planirati "jer narudžbe ne dolaze preko noći" te ima sasvim dovoljno vremena da se ljudi educiraju i prekvalificiraju.

Vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak zatražio je od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 4500 dozvola za strane radnike. Iz Brodosplita objašnjavaju kako je ta odluka donesena zbog predviđenog povećanja opsega posla, a potrebni radnici najprije će se pokušati pronaći na domaćem tržištu.

Po dosad ugovorenim poslovima u brodogradnji, gdje smo u zadnjih šest mjeseci ugovorili devet brodova plus pet brodova u opciji iz istih ugovora, gradnju Barži za Južnu Ameriku, kao i izvanbrodograđevnoj industriji, te shodno poslovima koje uskoro trebamo ugovoriti, poput izgradnje pretovarnih kranova, raznih konstrukcija u energetici i offshore platformama, Brodosplit bi u rujnu i listopadu 2014., dakle u špici proizvodnje, ako se realiziraju svi planovi, trebao zapošljavati 4500 radnika.

Brodosplit će potreban broj radnika prvo pokušati pronaći na domaćem tržištu, međutim, u kontaktu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje utvrđeno je da će mu vjerojatno nedostajati određen broj domaće radne snage za potrebne poslove, pogotovo zavarivača i brusača.

Budući da je teško očekivati da bi se na domaćem tržištu mogao pronaći potreban broj radnika iz tih proizvodnih struka, iz Brodosplita su zatražili određeni broj dozvola za stranu radnu snagu, kako bi u tom slučaju mogli realizirati proizvodne planove, stoji u pojašnjenju.

Podsjećaju da je splitski škver proteklih godina problem nedostatka domaće radne snage rješavao putem zapošljavanja kooperanata, pretežno iz susjedne BiH, preko drugih tvrtki koje su posjedovale dozvole. Ubuduće taj će se problem nastojati riješiti izravnim zapošljavanjem potrebnog broja radnika.

Od 3400 zaposlenih u brodogradilištu prije restrukturiranja, nove ugovore potpisalo je 2000 radnika, 56 radnika iz skupine zaštićene kategorije radnika zadržalo je stare ugovore, a na otkaznom roku je još oko 350 radnika.

Do smanjivanja broja radnika došlo je ponajviše zbog potrebe smanjivanja radnika u administraciji, ali i zato što za ostalim radnicima nije bilo potrebe zbog opsega posla, ističu u Brodosplitu.

Također podsjećaju da bi do kraja godine 1500 radnika trebalo imati ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a najmanje 500 na određeno. Pritom su dosad za 2850 radnika isplaćene otpremnine u iznosu od 183 milijuna kuna.

Možemo samo preporučit radnicima Brodosplita da pokušaju tražiti novo državljanstvo, pa možda se i oni zaposle nazad. Očito je da su ostali na birou. Kako će to ići dalje, ne znam. Hrvatski radnici su u Europskoj Uniji, a ako ćemo uvoziti radnike koji nisu u EU, onda di smo došli, komentirao je Joško Franić iz SMH industrijskog sindikata.

Čelnik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević Debeljakov zahtjev ocjenjuje senzacionalističkim i neozbiljnim te proziva Vladu koju smatra odgovornom što vlasnik Brodosplita ne izvršava obveze preuzete kupoprodajnim ugovorom.

Vrlo vjerojatno mu ti radnici trebaju za gradnju kula u oblacima, nažalost ne za gradnju brodova u Brodosplitu, rekao je Matiješević Hini.

Upozorio je pritom da se nije ostvarilo ništa od Debeljakove "bombastične najave" da pregovara o gradnji 40 brodova, izrečene prilikom potpisivanja kupoprodajnog ugovora za Brdosplit. Neozbiljno, svakog dana uveseljava javnost umjesto da provodi preuzete obveze iz kupoprodajnog ugovora, a za to krivica ne leži na njemu već na Vladi koja mu dopušta neprovođenje kupoprodajnog ugovora, a na štetu poreznih obveznika, ocijenio je.

HRT