Ono što se već duže očekivalo danas je potvrdila Europska komisija- Hrvatska će uskoro ući u postupak prekomjernog deficita. Objavljene su jesenske financijske prognoze u kojima se predviđa manji pad BDP-a u ovoj godini, ali i povećanje javnog duga i proračunskog deficita.

Iz Bruxellesa prvo koliko - toliko dobra vijest. Pad BDP-a u ovoj godini bit će manji u odnosu na ranije prognoze, umjesto 1 posto, past će 0,7, dok će u idućoj godini porasti 0,5 posto, a u 2015. 1,2 posto. A onda loša vijest. Predstoji nam povećanje javnog duga u ovoj i idućoj godini kada će doseći čak 64,7 posto BDP-a. Proračunski manjak iznosit će 5,4 posto, a iduće godine 6,5 posto BDP-a. Hrvatska će tako imati deficit veći od Grčke, Španjolske i Portugala. Znak je to Europskoj komisiji za pokretanje nadzora.

"Komisija će sada morati podnijeti izvješće o prekomjernom deficitu u Hrvatskoj", rekao je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn.

Postupak prekomjernog deficita korektivni je mehanizam Europske unije osmišljen kako bi se spriječili slučajevi poput Grčke, a predviđa mjere smanjenja deficita ispod 3 posto i javnog duga ispod 60 posto BDP-a. To znači da će se od Hrvatske tražiti rezovi u potrošnji, ali i bolji načini punjenja proračuna.

Za domaće političare iznenađenja nema, sada je samo pitanje kako će se krpati rupa u proračunu, nedavno je izjavio u intervjuu Media servisu ministar financija Slavko Linić.

"Mi smo planirali ispeglati ovaj deficit u 3 godine, ostaje pitanje hoće li Europska komisija to dopustiti ili će inzistirati na dvije godine. Tada će se mjere morati pooštriti", prognozirao je Linić u nedavnom intervjuu Media servisu.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić ističe da će Vladinim mjerama u idućoj godini deficit biti smanjen za 2 do 3 milijarde kuna i najavljuje rezove.

"Sjećate se da smo najavili smanjenje, neću reći povlaštenih mirovina, nego mirovina po posebnim propisima većih od 5 tisuća kuna za 10 posto", rekao je.

Živjet će se teško, poručuje oporba. "Hrvatski građani se u iduće dvije, tri godine ne trebaju nadati ničemu puno boljemu jer su korekcije za ovu godinu u granicama statističke greške. Pitanje je što će biti do kraja godine. Međutim, ključan problem je vrlo loša procjena za 2014. i 2015. godinu jer se povećanje standarda može osjetiti samo s povećanjem gospodarskog rasta od najmanje 2 posto", kaže bivši ministar financija Ivan Šuker.

Šef laburista Dragutin Lesar. "Smanjenje pada BDP-a je pozitivno. Treba vidjeti strukturu deficita državnog proračuna. Ako će sve završiti u potrošnji i sanaciji sustava, a ne u njegovoj promjeni, onda neće biti ničega pozitivnog", ističe Lesar.