Nakon što je u drugom tromjesečju zabilježen izraženiji rast bruto inozemnog duga (za 1,2 mlrd. eura), u srpnju je bruto inozemni dug zabilježio pad na mjesečnoj razini. Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug je na kraju srpnja iznosio 45,6 mlrd. eura, što je za 551 mil. eura, odnosno za 1,2% manje nego na kraju lipnja.
U odnosu na kraj 2012. godine bruto inozemni dug je porastao za 803 milijuna eura, odnosno za 1,8 posto. Promatrajući prema sektorima, tome je najviše pridonio javni sektor, odnosno država s obzirom da je dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava za 5,9% niži nego na kraju 2012. godine, navode RBA analitičari.

Inozemni dug države na kraju je srpnja iznosio 9,2 mlrd. eura, što je za 635 mil. eura, odnosno za 7,4% više nego na kraju prošle godine. Pri tome je rast najvećim dijelom generiran u travnju kada je izdana euroobveznica u iznosu 1,5 mlrd. dolara (957 mil. eura).

Udio duga države u ukupnom inozemnom dugu iznosi 20,1%, dok je na kraju 2008. godine iznosio 11,8 posto. I kreditne institucije su u prvih sedam mjeseci ove godine povećale bruto inozemni dug za 138,1 mil, eura odnosno za 1,5 posto. Dug privatnih nefinancijskih trgovačkih društava stagnira. Na kraju srpnja iznosio je 10,8 mlrd. eura, što je za 0,6% više nego na kraju prošle godine.

"Do kraja godine očekujemo nastavak slabe dinamike rasta inozemnog duga. Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga što uz izdanje euroobveznice u travnju potvrđuje i nedavno izdanje euroobveznice na američkom tržištu (1,75 mlrd. dolara).", navode RBA analitičari.