Od kraja prošle godine, prema kvartalnim podacima Eurostata, broj zaposlenih nije uspio premašiti brojku od 1,4 milijuna.

Prema podacima DZS-a, to prvi put nismo uspjeli čak niti u turističkoj sezoni, piše tportal. Najlošiju bilancu imali smo početkom godine, kad je radilo samo 1.308.000 ljudi. U istom razdoblju imali smo 1.215.000 umirovljenika. Taj odnos nikada nije bio gori. U EU lošiju stopu zaposlenosti od Hrvatske ima samo Grčka - i to za 0,2 postotna poena.

"Hrvatska je uvjerljivo u lošijoj situaciji od ostalih jer imamo više od 60.000 fiktivnih radnih mjesta. Riječ je o 30.000 ljudi u javnoj upravi na nepotrebnim radnim mjestima u raznim popratnim službama, 15.000 zaposlenih na javnim radovima i oko 15.000 zaposlenih na tzv. stručnom usavršavanju za 1600 kuna koji rade u državnoj i lokalnoj samoupravi. Grčka, Španjolska i Portugal djelomično su proveli reforme koje Hrvatska nije i ako se uzme u obzir da imamo izostanak reformi i gospodarskog rasta, zasigurno smo među najlošijima na svijetu po stopi nezaposlenosti i razini zaposlenosti", upozorava za Jutarnji list Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.

Josip Tica, profesor na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta navodi tri ključna razloga za nizak stupanj zaposlenosti u tako dugom roku od preko 20 godina. Prvi je stupanj monopoliziranosti tržišta proizvoda i usluga. Drugi, stupanj rigidnosti radničkog zakonodavstva i visina radničkih prava u smislu naknada za nezaposlene, otkaznih rokova, skupoće otpuštanja i slično. Treći, udio poreznog opterećenja u ukupnoj raspodjeli nacionalnog dohotka.

U slučaju kada je javni sektor prevelik, efekt na jaz između plaća i cijena je isti kao i kod rasta monopoliziranosti tržišta proizvoda i usluga. Cijene rastu, a plaće stagniraju, osim, kaže Tica, korisnicima proračuna. Osim spomenuta tri razloga, Hrvatska s alarmantno niskom stopom zaposlenosti danas plaća i cijenu politika prijevremenog umirovljenja. Više od 400 tisuća Hrvata u dobi mlađoj od 65 godina je u mirovini.

‘Samo 70 tisuća njih ima braniteljski status, tako da u radno sposobnom stanovništvu od 15 do 65 imamo gotovo pola milijuna ljudi koji žive od mirovine, a ne od tržišta rada. Naravno, to pogoršava situaciju za sve ostale, jer zahtijeva veće poreze kako bi se financirao mirovinski fond koji je u deficitu oko 15 milijardi kuna godišnje, a to opet stvara još veći jaz između plaća i cijena onih koji rade', upozorava Tica.