U 2013. godini zabilježeno je 12.334 pravne osobe manje nego li u istom razdoblju lani

Poduzetnici su u istraživanju Hrvatske udruge poslodavaca stanje u hrvatskom gospodarstvu ocijenili s mizernom ocjenom od 1,39 posto, a prema predviđanjima u istom ispitivanju, velika većina njih smatra i kako sljedeće godine neće biti ništa bolje, piše Narodni list

- Moramo biti pomireni s činjenicom da je iza nas još jedna vrlo teška godina i bez jasne vizije hoće li ovaj negativni petogodišnji niz uskoro stati. - Denis Ikić, tajnik HGK Županijske komore Zadar

Ovih dana poduzetnici su u istraživanju Hrvatske udruge poslodavaca stanje u hrvatskom gospodarstvu ocijenili s mizernom ocjenom od 1,39 posto. Što je još gore prošle je godine ta ocjena bila 2,06, što jasno pokazuje nezadovoljstvo hrvatskih gospodarstvenika, a prema predviđanjima u istom ispitivanju, velika većina njih smatra i kako sljedeće godine neće biti ništa bolje. Kao najveće prepreke u poslovanju poduzetnici su istaknuli previsoka davanja, neučinkovitu javnu upravu, nejasnu strategiju razvoja zemlje, kruto radno zakonodavstvo te nelikvidnost.

"Ugašeno" gospodarstvo

Prema službenom registru i posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2013. godini zabilježeno je 12.334 pravne osobe manje nego li u istom razdoblju lani. No, uzevši u obzir da je povećan broj raznih ustanova, udruga i organizacija za više od 3.100, pad broja gospodarskih subjekata još je veći.

U godinu dana tako je nestalo 15.516 registriranih tvrtki i 2.789 subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima. Na području Zadarske županije nestalo je 180 trgovačkih društava i 152 obrta.

Na posljednjoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Zadar bilo je govora o gospodarskoj situaciji i stanju lokalnog gospodarstva, no kako nam kaže tajnik ŽK Denis Ikić, zbog promjena u zakonskim obavezama tvrtki o kvartalnoj predaji financijskih izvješća, kompletna slika zadarskog gospodarstva biti će poznata tek za nekoliko mjeseci.

- Ne očekujemo puno lošiju situaciju nego što je bila prošla godina, naprotiv zbog nekih specifičnosti vjerujemo kako će razlika u prihodima i rashodima biti znatno bolji. Zapravo smo se fokusirali u analizama i prezentaciji na četverogodišnje, odnosno petogodišnje razdoblje krize. U odnosu na državni prosjek i druge županije, prema nekih 10-ak parametara Zadarska je županija u zlatnoj sredini. Ono što nas posebno zabrinjava je da su izvori vlastitih sredstava u pasivi županijskog gospodarstva značajno smanjeni i to pokazuje da su zadarske tvrtke na neki način iscrpljene i bez mogućnosti velikih investicija - prenio nam je Ikić.

Najviše je, kao i u ostatku Hrvatske, stradalo građevinarstvo i domicilna trgovina, gdje su značajni gubici u prihodima i broju zaposlenih, u svakoj od tih grupa po više od tisuću zaposlenih, dok je prihod pao na trećinu onog od prije krize. No, neki su sektori zato u ovih pet godina narasli, primjerice ribarstvo i poljoprivreda te turističke usluge, čime su gotovo udvostručili svoj udio u ukupnom županijskom gospodarstvu.

- Moramo biti pomireni s činjenicom da je iza nas još jedna vrlo teška godina i bez jasne vizije hoće li ovaj negativni petogodišnji niz uskoro stati. - zaključio je Ikić.

Linićev neuspjeh

Posljednji podaci Financijske agencije o nelikvidnosti pokazuju značajno smanjenje, što je posljedica Vladinih mjera u borbi protiv nelikvidnosti. No, već letimični pregled podataka Financijske agencije otkriva kako je smanjenje nelikvidnosti provedeno tek na papiru, a milijarde kuna dugovanja su ili otpisani ili čekaju obročnu otplatu u sustavu predstečajnih nagodbi.

Na godišnjoj razini broj nelikvidnih tvrtki smanjen je tako za 17,6 posto, dok je iznos njihova dugovanja smanjen za čak 23,3 posto ili za više od deset milijardi kuna. Smanjenje nelikvidnosti za deset milijardi kuna ministar Linić uzima kao osnovni podatak po kojem računa uspjeh vlastitog djelovanja kroz prvu polovicu mandata, no kad se detaljnije pogledaju podaci, jasno je da je nelikvidnost smanjena tek nominalno, dok je realno možda čak i veća. Naime, Financijska agencija ističe kako je nelikvidnost najvećim dijelom, u iznosu od gotovo 780 milijuna kuna, smanjena zahvaljujući predstečajnim nagodbama.

U tim postupcima predstečajnih nagodbi veliki dio dugovanja je otpisan, a za dio je dogovorena obročna otplata za koje uglavnom još niti jedna rata nije isplaćena. Dakle, tih 780 milijuna kuna navodno smanjene nelikvidnosti i dalje se nalazi u gospodarskom sustavu i vrlo je upitno koliko će se od toga uspjeti naplatiti. Naime, sustav predstečajnih nagodbi podrazumijeva da će takve tvrtke u budućem radu preokrenuti poslovanje iz minusa u pozitivu i još uz to vraćati stare dugove, što je realno nemoguće očekivati za veliku većinu i samo je pitanje kad će se dogovorene predstečajne masovno otkazivati i koliko će njih krenuti put stečaja.

Ostali dio Linićeve smanjene nelikvidnosti dobrim dijelom nestala je zahvaljujući pokretanju redovitih stečajeva nakon odbijanja predstečajne negodbe, u kojima se naplatilo jako malo vjerovnika ili pak jednostavnim brisanjem trgovačkih društava po Zakonu o sudskom registru zbog više razloga. Primjer je brisanje iz Registra zbog neispunjavanja obveze predavanja financijskih izvještaja, zbog čega je tijekom prošle godine izbrisano više od 30.000 tvrtki, zajedno s njihovim dugovima.

S uvidom na ovakve podatke jasno je da su Linićeve mantre o uspješnosti projekta predstečajnih nagodbi, smanjivanju nelikvidnosti i uvođenju reda u plaćanje, tek političke floskule, jer brisanje i prebacivanje dugova u drugu kategoriju nikako se ne može nazvati rješavanjem problema. Uz podatke o blokiranim poduzetnicima znakoviti su i podaci o nelikvidnosti više od 290.000 građana, koja je u istom razdoblju dosegla 22,6 milijardi kuna.

Pesimistične najave za 2014.

I dok su procjene Vlade o gospodarskom rastu u 2014. godini, prema ocjeni većine poduzetnika - nerealno optimistične, Hrvatska narodna banka u svojim je procjenama dvostruko opreznija. Naime, HNB u 2014. očekuje gospodarski rast od samo 0.7 posto i to ponajviše zbog prolaska Hrvatske kroz proceduru prekomjernog deficita koji je odredila Europska komisija. U predviđanjima HNB-a također se navodi kako se ne očekuje značajan pad nezaposlenosti, dok će inflacija ostati na ovogodišnjoj razini od 1,3 posto.

Narodni list/eZd