Treći, najvjerojatnije i posljednji, sastanak pregovaračkih timova Vlade i MOL-a o budućnosti INA-e, na kojem će se ili dogovoriti ili zaključiti da se ne mogu dogovoriti, trebao bi se dogoditi sredinom siječnja. Donosimo podsjetnik na najdramatičnije trenutke hrvatsko-mađarskog spora oko zajedničke naftne kompanije.

Hrvatska strana želi natrag upravljačka prava u INA-i koja je MOL-u predao bivši premijer Ivo Sanader u zamjenu za 10 milijuna eura mita. U Vladi računaju da sa 44,8 posto udjela u INA-i, nasuprot MOL-ovih 49,1 posto imaju pravo sudjelovati u donošenju važnih odluka i natjerati Mađare da više ulažu.

"Ako žele razgovarati o strateškom razvoju INA-e, onda bi vjerojatno trebali dostaviti svoje prijedloge, a to oni nisu napravili. Ako je strategija zatvaranje rafinerije, onda se sigurno nećemo dogovoriti", jasan je bio glavni Vladin pregovarač, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji očekuje da se na sastanku sredinom siječnja ili dogovori zajednička strategija upravljanja ili da se MOL izjasni oko mogućnosti prodaje svojih udjela u INA-i.

"U takvu vrstu poslovnog avanturizma Vlada nema pravo ulaziti. Tu je burza, tu je tržište, tu su interesenti", jasan je bio i premijer Zoran Milanović, svjestan da Vlada nema 20 milijardi kuna koliko vrijede MOL-ovi udjeli u INA-i.

Novca, međutim, ne manjka Rusima, a odluka o preuzimanju INA-e mogla bi biti donesena u Kremlju. Za INA-u su navodno ozbiljno zainteresirani naftni i plinski divovi - Rosnjeft i Gazprom, no službene potvrde nema, ni u Zagrebu ni u Budimpešti ni u Moskvi. Novi strateški partner jedino je rješenje za INA-u, smatra naftni konzultant Jasminko Umičević.

"Ovo je neodrživo stanje. Ako se nastave svi ovi trendovi - pad prodaje, neinvestiranje u rafinerije, gubitak tržišta i tako dalje, INA je osuđena na propast", izjavio je Umičević.

No, MOL-ova najava prodaje dionica INA-e mogla bi biti samo pregovaračka taktika. S obzirom da Vladi iz MOL-a nikad nije stigla ozbiljna ponuda o otkupu dionica, upućeni u pregovarački proces procjenjuju kako Budimpešta zapravo želi prisiliti Zagreb da odustane od svojih zahtjeva, pa čak i da Vlada njima proda 19,8 posto dionica i zadrži kontrolni paket. Mađarskim pritiskom hrvatska je strana ocijenila i MOL-ovo pokretanje arbitražnog postupka protiv Vlade koja nije ispoštovala ugovoreno i preuzela neprofitno plinsko poslovanje, pa oštetila kompaniju za dvije milijarde kuna.

"Ovo je velika nervoza na mađarskoj strani. Dokaz tome je da su prihvatili okvir za pregovore pa su na drugom krugu pokušali ih promijeniti. Onda su rekli da će prodati dijelove INA-e da bi nakon toga rekli da ipak neće, a sad pokreću neki arbitražni postupak", ocijenio je pregovarač Vrdoljak, a nakon što je Mađarska, unatoč Interpolovoj tjeralici i europskom uhidbenom nalogu, odbila uhititi i izručiti šefa MOL-a Zsolta Hernadija, tenzije je na sjednici Vlade smirivao premijer Zoran Milanović.

"Ovo što se događa u iznosu s MOL-om ne shvaćam i nisam nikad shvaćao kao ratno stanje. Od sebe i od svih vas tražim maksimalnu suzdržanost i bez ikakvih komentara", rekao je Milanović.

Šefa MOL-a USKOK sumnjiči da je Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi MOL preuzeo upravljačka prava nad Inom, zbog čega je bivši premijer nepravomoćno osuđen na deset godina zatvora.