Imunološki zavod završio je u stečaju,zbog čega je upitna proizvodnja cjepiva. Za dokapitalizaciju te strateške državne tvrtke i dalje je zainteresiran Jadranski galenski laboratorij.

"Ono što mi pokušavamo je naći partnere koji bi došli u proizvodnju određenih proizvoda iz asortimana i tako omogućili nastavak poslovanja Imunološkog zavoda u ovoj ili onoj organizacijskoj formi", rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić i dodao da na traženju partnera radi Ministarstvo gospodarstva.

U međuvremenu, dvije stotine zaposlenika Imunološkog jučer je potpisalo otkaze ugovora o radu nakon što je vođenje zavoda preuzela stečajna upraviteljica Branka Malbašić. U Sindikatu energetike, kemije i nemetala za sadašnje stanje krive Vladu i direktora Zavoda koji je stečaj proglasio, a potom ga pokušao poništiti. Šef sindikata Ivan Tomac izlaz vidi u preseljenju pogona iz Rockfellerove na novu lokaciju u Svetoj Nedjelji. Potrebnih 75 milijuna kuna ulaganja, tvrdi, osiguralo bi nastavak proizvodnje od strateškog interesa i povoljnije krvne pripravke.

"Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je to plaćao 26 milijuna kuna, a sada, kada će se morati uvoziti i to eventualno iz Slovenije, koja svoju plazmu prerađuje u Austriji, to neće koštati 26 milijuna nego 75 milijuna kuna. Znači, gotovo 50 milijuna kuna godišnje više ako se ne pronađe interes za to ili se ne pronađu sredstva", izjavio je Tomac.

Stečaj Zavoda predložen je nakon što je nadležna Agencija odbila dati dozvolu za proizvodnju lijekova iz krvi ili plazme i seruma životinjskog podrijetla, jer pogoni ne zadovoljavaju propise dobre europske prakse. Zavod, koji je u 2012. i u prvoj polovici prošle godine na prodaji istih uprihodovao 61 milijun kuna, nije izbjegao stečaj, čime je u pitanje došla proizvodnja cjepiva. Na nelogičnosti u poslovanju Imunološkog dugo upozorava dr. Srećko Sladoljev, koji je nakon otkrivanja afere o nabavi neregistriranog cjepiva protiv gripe, teške 330 milijuna kuna, sudski istjerao povratak na posao nakon izbacivanja. Do stečaja, smatra, nije ni trebalo doći, na što je nedavno pismom upozorio i neke od ministara.

"Te se radi i o velikom sanacijskom novcu koji je dan i koji se, očito nekim nespretnostima, nesnalaženjem, a možda i nepravilnostima, nekvalitetno utrošen. Neke političke stvari bi možda izašle na vidjelo, a stečajem odlaze pod tepih", istaknuo je Sladoljev.

Imunološki je svojedobno bio meta niza privatizacijskih pokušaja uz ostalo i zbog jednog od najkvalitetnijih sojeva za prevenciju morbila, prema procjeni revizora vrijednog 140 milijuna kuna.

"To je sad uneseno u temeljni kapital. Očito su se neki interesi morali promijeniti. Sad ne možete više uzeti račun od jedne kune", istaknuo je Sladoljev koji se nada da je alarm struke zazvonio dovoljno glasno da se osigura domaća proizvodnja krvnih pripravaka, kao i cjepiva koja ima dozvolu do 2015. a nacionalno zdravstvo u dobrovoljnom darivanju ostane samodostatno, što nalaže i EU regulativa.

"Kada zapravo nitko drugi, ili vrlo malo zemalja u svijetu nisu imali svoju proizvodnju, mi to u samostalnoj državi gubimo i orijentiramo se uvozu. To je nedopustivo, to je zapravo poništenje jednog nacionalnog interesa", zaključuje Sladoljev.