Smanjenje statističkih podataka nelikvidnosti i dugovanja koja su nenaplativa već godinama, svakako je bilo nužno napraviti, no pritom treba istaknuti da se veliki dio dugova nije i nikad se neće naplatiti što nikako nije pohvalno za sustav koji bi trebao osigurati pravnu sigurnost poduzetnika, piše Narodni list

Na području Zadarske županije blokirane je račune krajem studenog imalo 922 tvrtke i 1.759 obrtnika, a ukupni iznos njihova dugovanja prelazi milijardu kuna. Od toga 615,3 milijuna dužne su tvrtke, a 480,3 milijuna obrtnici, iz čega proizlazi da je prosječna tvrtka u blokadi dužna 667 tisuća, a prosječni obrtnik 273 tisuće kuna

Na samom kraju godine Financijska je agencija objavila i podatke o neizvršenim osnovama za plaćanje do kraja studenog, u kojima se ponajviše ističe veliko smanjenje službene nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva. Gotovo 10 milijardi kuna toliko je smanjena nelikvidnost u službenim podacima Fine, no iako ministar Slavko Linić ovo ističe kao veliki uspjeh u prvoj polovici svojeg mandata, činjenica je da je dobar dio tog "nestalog" dugovanja nije niti će ikada biti naplaćen. Od preko osam tisuća poduzetnika koji više nisu na popisu blokiranih najveći je dio završio u stečaju, predstečajnoj nagodbi ili je otpisan, kao i njihova dugovanja, čime je problem nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva tek nominalno smanjen.

Lažno smanjenje

Krajem studenog prošle godine pod ovrhom s blokiranim je računima bilo 61.948 poslovnih subjekata, što je na mjesečnoj razini više za 3,5 posto. Iznos njihova dugovanja premašuje 43 milijarde kuna, što je pak na mjesečnoj razini smanjenje od pola postotka u odnosu na listopad. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju za 8.062 poslovna subjekta (11,5 posto) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 9,7 milijardi kuna (22,2 posto).

Dok se ministar Slavko Linić hvali smanjenom nelikvidnošću u razini oko 10 milijardi kuna, treba istaknuti kako je većina te nelikvidnosti i dalje ostala u sustavu ili je pak jednostavno otpisana bez naplate u brojnim stečajevima i brisanju tvrtki. Samo u studenom je broj blokiranih s osnove otvaranja predstečajnih postupaka smanjen za gotovo 200 milijuna kuna, a broj dužnika za 151.

Iako pod pravne osobe u blokadi spadaju i razne institucije, udruge i slično, na one iz sektora gospodarstva odnosi se gotovo 99 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje. Više od tri četvrtine pravnih osoba (78,1 posto), odnosno njih 14.422, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 15,4 milijarde kuna.

U dugotrajnoj blokadi preko 360 dana je gotovo dvije trećine poslovnih subjekata, a iznos njihova dugovanja premašuje 85 posto ukupnog duga. Čak i u toj skupini dugotrajno blokiranih dominiraju oni koji su u financijskiom problemima duže od čak pet godina, što pokazuje da se takva nakupljena nelikvidnost neće lako riješiti, odnosno vjerojatno će se riješiti bez naplate, bilo stečajem ili najčešće brisanjem tvrtki iz Registra.

Takva će se rješenja ponajprije primijeniti na veliki broj tvrtki i obrta bez ijednog zaposlenog, a takvih je u ukupnom broju preko 60 posto, s oko 65 posto ukupnog dugovanja.

Zadarska županija

U zaključku posljednje Finine analize navodi se kako se i dalje očekuje, zahvaljujući poduzetim mjerama, ovrhama, predstečajnim nagodbama te postupcima brisanja trgovačkih društava i pokretanju redovnih stečajnih postupaka, u narednim mjesecima iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje i dalje postepeno smanjivati.

Na području Zadarske županije blokirane je račune krajem studenog imalo 922 tvrtke i 1.759 obrtnika, a ukupni iznos njihova dugovanja prelazi milijardu kuna. Od toga 615,3 milijuna dužne su tvrtke, a 480,3 milijuna obrtnici, iz čega proizlazi da je prosječna tvrtka u blokadi dužna 667 tisuća, a prosječni obrtnik 273 tisuće kuna.

U odnosu na prošlu godinu broj poduzetnika u blokadi smanjen je za 214, a iznos ukupnog dugovanja manji je za 257 milijuna kuna ili oko 19 posto.

Kao i na nacionalnoj razini dobar dio smanjene nelikvidnosti odnosi se na privremeno obustavljene ovrhe zbog predstečajnih nagodbi ili na brisanje dugova u nenaplativim stečajevima i brisanju neaktivnih tvrtki.

Smanjenje statističkih podataka nelikvidnosti i dugovanja koja su nenaplativa već godinama, svakako je bilo nužno napraviti, ali treba istaknuti da se veliki dio dugova nije i nikad se neće naplatiti što nikako nije pohvalno za sustav koji bi trebao osigurati pravnu sigurnost poduzetnika.

U blokadi i 296.117 građana

Uz probleme u gospodarstvu, nakupljena nelikvidnost i blokade računa pogađaju sve više i obične građane. Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. studenoga u blokadi je bilo čak 296.117 građana, a njihov dug iznosio je 23,04 milijarde kuna, što je za 1,9 posto više u odnosu na prethodni mjesec. U 2013. do kraja studenog ukupno je u Hrvatskoj pokrenuto 3,4 milijuna ovrha, od čega je 38,1 posto vezano uz poslovne subjekte, a čak 61,8 posto na građane. Također je tijekom prošle godine ovršeno 54,5 milijardi kuna s računa poduzetnika, a 9,8 milijardi s računa građana.

Narodni list