Medicina, matematika, fizika, psihologija, stomatologija, logopedija, rehabilitacija, socijalni rad, socijalna pedagogija, strojarstvo i informatika - to su studiji s kojima nikako ne možete pogriješiti ako svoju budućnost vidite u Dalmaciji, piše Slobodna Dalmacija

Sve dalmatinske županije i veći gradovi trebali bi - dakako, ako na njihovim područjima postoje takvi fakulteti - povećati kvote upravo za ta zanimanja te više stipendirati upravo te studente, a trebaju smanjiti kvote i stipendije za ekonomiste, pravnike, politologe, kemijske tehnologe i komunikologe.

To su samo neke od preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja koje je izradio Hrvatski zavod za zapošljavanje, a u utorak su ih predstavili ministri Željko Jovanović i Mirando Mrsić. Ne samo u visokom školstvu, potrebe za medicinskim zanimanjima u Dalmaciji, te potrebe za školovanjem medicinskih sestara i tehničara, vodeće su i u području srednjoškolskog obrazovanja te stručnih studija, dok su i ovdje najmanje poželjni ekonomisti, osim onih iz područja računovodstva i financija, upravni referenti te tehničari različitih smjerova.

Top-zanimanja

No, u Dalmaciji vlada prava "jagma" za zanimanjima koja zahtijevaju samo trogodišnje srednjoškolsko (stručno) obrazovanje - konobari, kuhari, slastičari i pekari ulaze u top-zanimanja što se tiče potrebe povećanja kvota, a na posao u Dalmaciji nećete dugo čekati ni ako upišete trogodišnju srednju školu za zidare, tesare, mesare, voćare/vinogradare/vinare te vodoinstalatere i plinoinstalatere.

Dalmatinske škole u pojedinim županijama trebale bi, pak, u trogodišnjim strukovnim školama značajno smanjiti kvote, primjerice, za soboslikare i ličioce, automehaničare te frizere i prodavače. Zanimljivo je da se gradu Pločama, na primjer, ne preporučuje smanjenje, ali ni povećanje kvote za gotovo ni jedno zanimanje u srednjim školama i fakultetima, osim što bi trebali smanjiti kvote i stipendije za školovanje ekonomskih tehničara, a povećati za konobare. Ekonomski tehničari jedino su zanimanje koje nije potrebno ni gradu Dubrovniku, sva su ostala na listi poželjnih.

Prema preporukama HZZ-a za cijelu Hrvatsku, visoka bi učilišta već pri formiranju upisnih kvota za ovu godinu morala voditi računa o tome da većini županija trebaju zanimanja iz polja matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva, temeljnih medicinskih znanosti i farmacije, edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti i logopedije, anglistike te germanistike, dok u biotehničkim znanostima i umjetničkom području potreba gotovo da i nema. Pravnici i ekonomisti, iako se najbrže zapošljavaju, također su na listi onih čiji broj daleko nadmašuje potrebe.

Što se tiče srednjoškolskih kvalifikacija, među deficitarnim zanimanjima u cijeloj Hrvatskoj HZZ navodi upravo strukovne sektore turizma i ugostiteljstva: slastičare, kuhare, konobare, iz sektora poljoprivrede, prehrane i veterine mesare i pekare, te iz sektora graditeljstva i geodezije tesare i zidare.

Četverogodišnji strukovni tehnički programi znatno su manje deficitarni, osim farmaceutskih tehničara. Četverogodišnja strukovna zanimanja uopće sve su manje tražena, a među onima za kojima je potražnja manja od ponude prednjače osobito sektori ekonomije i trgovine, to jest ekonomisti, komercijalisti, upravni referenti, ali i hotelsko-ugostiteljski tehničari, dok su iz strukovnih trogodišnjih škola suficitarni prodavači, frizeri, fotografi, automehaničari i autolakireri.

Nužne promjene

Strukovno obrazovanje u Hrvatskoj oba su ministra navela kao rak-ranu obrazovnog sustava te navode nužnost dubinskih promjena, kao i usklađivanje s potrebama tržišta rada.

- U strukturi nezaposlenih od 15 do 24 godine čak 80 posto ih ima srednju stručnu spremu, dakle završenu trogodišnju ili četverogodišnju srednju školu, a slično je i s dobnom skupinom od 15 do 29 godina. To pokazuje da strukovno obrazovanje nije dobro, da nam je potrebna reforma koja će omogućiti vezanje strukovnog obrazovanja uz praktični rad, kao što to rade u Njemačkoj i Austriji, gdje je zbog toga stopa nezaposlenosti mala - istaknuo je ministar Mirando Mrsić, slikovito opisujući kako to znači izmjenično tri mjeseca rada, pa tri mjeseca naukovanja i tako tijekom godine.

Dodao je i da je danas plaća vrhunskoga kuhara identična onoj sveučilišnog profesora, te da strukovna zanimanja nisu slabo plaćena. "Cilj nam je za najviše 10 godina postići da ta brojka padne ispod 50 posto, ali početi treba odmah", najavljuje ministar.

Iako je nezaposlenost, osobito mladih, u Hrvatskoj velika, ministar Mrsić pohvalio se kako smo prošle 2013. godine postigli rekordnu zaposlenost u povijesti Hrvatske, odnosno zaposleno je 217 tisuća ljudi, čime je probijena magična brojka od 200 tisuća zaposlenih u jednoj godini. Za mlade ljude koji ne mogu naći posao Mrsić je najavio mogućnosti prekvalifikacija, a izvijestio je kako je Hrvatska za aktivne mjere zapošljavanja uopće iz europskih izvora te domaćeg proračuna osigurala oko milijardu kuna!

Savjetovanje za roditelje

Oba su ministra potvrdila da preporuke HZZ-a ne mogu obvezati osnivače, županije, kao ni visoka učilišta da se striktno drže tih smjernica pri krojenju upisne politike, no da one trebaju biti vodič svim ustanovama, ali i učenicima te njihovim roditeljima. Stoga će HZZ organizirati savjetovanja za roditelje, kako bi dobili uvid u budući mogući odabir škole njihove djece.

Ministar Jovanović podsjetio je na to da su prošlogodišnji elektronički upisi u srednje škole pokazali potpun kaos kad je riječ o upisnim politikama u školama, a planirani broj upisnih mjesta u prvi razred srednjih škola nadmašio je za 13 posto broj učenika koji završavaju osmi razred. U nekim županijama, poput Splitsko-dalmatinske, Istarske te Grada Zagreba, planirano je i više od 10 odjeljenja viška u odnosu na broj učenika koji su završavali osmi razred.

- Obrazovanje koje završava zaposlenjem jedino je smisleno obrazovanje. Odgovornost je i na ravnateljima škola da pokažu menadžerske sposobnosti - pozvao je ministar Jovanović.

Njegova pomoćnica Sabina Glasovac navela je kako će ove godine broj planiranih mjesta za upis u prvi razred srednjih škola smjeti premašiti broj osmaša za samo pet posto, zbog čega će uskoro razgovarati s predstavnicima županija.

SD/eZd