Gospodarstvo stagnira, nezaposlenost raste, a mladi su zatrovani mržnjom - tako stanje u Hrvatskoj nakon šest mjeseci članstva u Europskoj uniji opisuje britanski list The Economist.

Neki se poigravaju fašizmom, a cijela je zemlja rascijepljena netolerancijom prema onima "koji drukčije misle, žive, mole se, pišu i govore", piše The Economist i dodaje kako taj opis nije bojni poklič oporbenog čelnika nego tmurna procjena Ive Josipovića, socijaldemokratskoga predsjednika države.

Gospodarstvo bi se ove godine moglo prestati urušavati, nakon punih pet godina. Ali nezaposlenost je prešla 20 posto pa se rijetki čude što Hrvati gube vjeru u svoje vodstvo i u Europsku uniju kojoj su se priključili sredinom prošle godine.

Zoran Milanović, premijer iz redova socijaldemokrata, nije osoba koja bi nadahnula, njemu je ekonomija dosadna, a odlukama zbunjuje čak i pristalice. Tomislav Karamarko, čelnik oporbene Hrvatske demokratske zajednice kojoj potpora pala zbog korupcije nepopularniji je čak i od premijera.

Nisu samo Hrvati razočarani. Njemačka kancelarka Angela Merkel nije otišla u Zagreb proslaviti hrvatski ulazak u EU. Nijemci su dali do znanja da je razlog tomu hrvatsko nepristajanje da izruči nekadašnje jugoslavenske pripadnike tajne službe koje Njemačka traži zbog ubojstva hrvatskoga disidenta 1983. Jedan od traženih, Josip Perković, sudjelovao je i u osnivanju hrvatske tajne službe, a njegov je sin Josipoviću savjetnik za nacionalnu sigurnost.

Iako je Perković bio blizak ratnome predsjedniku Franji Tuđmanu, desničari žele dobiti političke bodove na povezivanju toga ubojstva s bivšim komunistima koji su danas članovi SDP-a. Mnogi na desnici pitaju se zašto Milanović tako štiti Perkovića. To je potaknulo razočaranost objema vodećim strankama pa bi ih mogle pobijediti nove, gnjevne skupine, drži The Economist.

Na desnici Katolička crkva, ogorčeni ratni veterani i mnogi mladi Hrvati za koje povjesničar Neven Budak tvrdi da su znatno konzervativniji od svojih roditelja, stoje iza raznih akcija koje neki nazivaju hrvatskom konzervativnom revolucijom. Nakon uspjeha referenduma protiv istospolnog braka u prosincu, nove bi im mete mogli biti pobačaj i službene oznake na srpskoj ćirilici.

I u centru i na ljevici govori se o novim stankama koje bi mogle oduzeti dio SDP-ova izbornoga tijela. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić mogao bi se u upustiti u bitku, kao i oftalmolog Nikica Gabrić koji je kao političar progovorio o mogućem 'trećem putu' hrvatske politike. Mirela Holy, nekadašnji SDP-ova ministrica, osnovala je novu stranku zelenih, a budi se i nekoliko regionalnih stranaka.

Nekada je hrvatska elita bila složna oko ciljeva kao što su nezavisnost, vraćanje okupiranih teritorija te euroatlantske integracije, a tko te ciljeve nije prihvaćao bio je marginaliziran, kaže glavni predsjednikov analitičar Dejan Jović. Danas razgovor o daljnjim reformama nikoga ne impresionira jer, kaže 45-godišnji Jović, "ja to slušam od svoje pete godine".

Dodaje da danas ima i manje razloga da se kaže: "Sad nije trenutak za otvaranje nekoga pitanja". Politički se krajobraz mijenja, a u tmurnoj zemlji mnogi novi političari neće biti liberalni.