Unatoč svim kampanjama, podacima o nezaposlenosti mladih, deficitarnim i suficitarnim zanimanjima, trendovi i interesi u hrvatskom obrazovanju sporo se mijenjaju, piše Slobodna Dalmacija

Pokazuju to i najnoviji podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o pretprijavama za ovogodišnje upise u srednje škole, po kojima sadašnja generacija učenika osmih razreda i dalje najatraktivnijim školama za upis smatra gimnazije te ekonomske škole, to jest one iz područja ekonomije, trgovine i poslovne administracije.

Nitko neće u tekstilce

Na listi najatraktivnijih programa u svim srednjim školama prednjače opće gimnazije, na drugom mjestu je program za ekonomiste, a zatim opet slijede gimnazije - jezične i prirodoslovno-matematičke.

Na samom dnu interesa ovogodišnjih osmaša su sektori geologije, rudarstva, nafte i kemijske tehnologije, šumarstva, prerade i obrade drva, te uvjerljivo na zadnjem mjestu - sektor tekstila i kože.

Pokazali su to rezultati pretprijava za upise u srednje škole ove godine, a postupak je Ministarstvo provelo u prosincu 2013. godine. Svoje je želje iskazalo ukupno 82,85 posto učenika osmih razreda, ili njih 36.571, od ukupno 44.144 đaka završnih razreda osnovne škole. Već iz tih rezultata vidljivo je da i ove godine možemo očekivati nastavak pritiska na gimnazije i ekonomske škole, iako Hrvatski zavod za zapošljavanje, primjerice, u preporukama za obrazovnu politiku objavljenima ovih dana te škole, iz kojih se uglavnom "regrutira" kadar za fakultete, ne stavlja na liste prijeko potrebnih na tržištu rada.

Naprotiv, zanimanja ekonomist, komercijalist, upravni referent, kao i hotelsko-ugostiteljski tehničar, a iz trogodišnjih strukovnih programa prodavači i frizeri, HZZ navodi kao suficitarna na tržištu - a prijave ovogodišnjih osmaša baš su ta zanimanja svrstala na listu najatraktivnijih.

U postupku pretprijava elektroničkim putemu prosincu brojčano gledano, čak je 17.142, ili gotovo polovina anketiranih ovogodišnjih osmaša, na neko od željenih mjesta stavila gimnazije, njih oko 15 tisuća škole iz područja ekonomije, trgovine i poslovne administracije, a zatim slijede škole iz područja zdravstva i socijalne skrbi za koje je interes iskazalo desetak tisuća učenika.

S obzirom na mogućnost višestrukog izbora i kombinacija, ukupan broj prijava za gimnazije iznosi 46.330, za ekonomske škole 23.223, zdravstvo i socijalnu skrb 17.215, turizam i ugostiteljstvo 16,5 tisuća, a visoko je i elektrotehnika i računarstvo s 14.416 prijava.

Konkretnije, program Opće gimnazije zaprimljeno je 24.945 prijava od strane 14.090 učenika. Za emonomiste 10.145 učenika poslalo je 11.481 prijavu, a u jezične gimnazije bi 6544 učenik s 7867 prijava. S druge strane, za sektor tekstila i kože stigle su samo 584 prijave.

‘Štancanje' kadrova

Interes ovogodišnjih osmaša tako se gotovo poklapa s onim prošlogodišnje generacije, što je na predstavljanju preporuka HZZ-a ovih dana potvrdila i Sabina Glasovac, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta. - Elektronički upisi prošle godine pokazali su da je svega jedan posto osmaša ostalo neupisano u prvi razred srednje škole. No, dio podataka pokazao je istinu s kojom se moramo suočiti, a to je da postoji loše planiranje strukture upisa.

Za upis u prvi razred srednjih škola prošle je godine ponuđeno deset tisuća mjesta više nego što je bilo učenika osmih razreda, ili 132,3 razredna odjeljenja više nego što je to potrebno - prenijela je Glasovac, najavljujući novost s kojom će ove godine morati računati škole i osnivači prigodom predlaganja upisnih kvota: broj ponuđenih upisnih mjesta u pojedinoj županiji smjet će prelaziti broj učenika osmih razreda te županije za najviše pet posto.

Kako Ministarstvo može odbiti prijedloge upisnih kvota koji mu stignu od osnivača, ostalo je otvoreno pitanje hoće li, primjerice, MZOS već ove godine upotrijebiti škare i srezati broj upisnih mjesta za neka suficitarna zanimanja koja na Zavod za zapošljavanje stižu iz srednjih škola, primjerice, kvote ekonomskih škola. Te bi odluke trebale biti poznate u travnju.

- To ne bi bilo dobro sve dok Hrvatska nema jasnu dugoročnu strategiju i plan za budućnost vezano uz gospodarsku politiku. Nije dobro donositi odluke samo za dvije-tri godine. Znamo podatke HZZ-a, međutim ne znam na temelju čega se u Hrvatskoj može planirati koje će škole i zanimanja biti traženi u budućnosti - skeptičan je Mirko Kožul, ravnatelj zagrebačke Treće ekonomske škole.

- Naše su ekonomske škole, kao i gimnazije, dobre, ali ne smijemo "štancati" kadrove koji tržištu nisu potrebni. Ministarstvo obrazovanja s Ministarstvom gospodarstva mora raditi sinkronizirano i uskladiti koncepte o tome što nam doista treba. Ovako država radi jalov posao: izdvaja novac za plaće profesora koji obrazuju djecu koja se neće imati gdje zaposliti - upozorava Ljilja Vokić, bivša ministrica i ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije.

SD/eZd