Zadar već dugo figurira kao "Kalmetin grad". Izuzme li se sasvim politička dimenzija takvog naziva, mogao bi ostati samo "grad u kojemu je umrla industrija", ili "grad trgovačkih centara", iako se to isto može reći za gotovo svaki grad o kojemu piše Slobodna Dalmacija u tekstu "Da nije turizma, čitava regija bi živjela od socijalne pomoći''.

Od 1990. do danas iz različitih je razloga u Zadru ugašeno nekoliko desetaka uglavnom proizvodnih tvrtki, a gotovo u cijelosti nestale su neke industrijske grane. Grad je u predratnom razdoblju imao vrlo razvijenu metaloprerađivačku industriju i industriju vinila. Tvornica šivaćih strojeva "Vlado Bagat" bila je glavna metaloprerađivačka tvrtka, koja danas više ne postoji, ali kao njezine nasljednice u toj djelatnosti uspješno rade tvrtke SAS, HSTec i benkovački LTH.

Industrija plastike gotovo je u cijelosti ugašena nestankom SOUR-a Vinilplastika koja je uključivala nekoliko manjih poduzeća u toj djelatnosti, te nekoliko stotina obrtnika koji su proizvodili gotove proizvode od plastike, naslanjajući se na sirovinu iz Vinilplastike. Nestala je i Tekstilna industrija Zadar (nekad Tvornica "Boris Kidrič"), Otočanka, Mljekara Zadar, te još nekoliko poduzeća koja su bila osnova prijeratnog gospodarstva.

Danas je teško nabrojiti velike zadarske tvrtke koje bi se osobito isticale svojim rezultatima. Trgovina, ugostiteljstvo, turizam, riboprerađivačka industrija, građevinarstvo, te usluge prijevoza danas čine osnovu zadarskoga gospodarstva, ali su sazdane od niza malih i srednjih tvrtki. Kao najjača zadarska firma i dalje figurira Tankerska plovidba, iako se i ta brodarska tvrtka u posljednje vrijeme nalazi u krizi.

Dr. Sven Marcelić, sociolog s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, za "Slobodnu" kaže, pozivajući se na nedavno objavljene nove vrijednosti indeksa razvijenosti za Republiku Hrvatsku, da je Zadar relativno dobro pozicioniran, ispred Splita i Šibenika, i to primarno zbog manje nezaposlenosti.

- S druge strane, prema istim tim podacima, prosječni dohodak je najmanji među svim većim dalmatinskim gradovima. Zadarski period eksplozivnog rasta koji je trajao do druge polovine nultih podsjeća pritom na španjolski scenarij oslanjanja na građevinski sektor uz turizam i trgovinu, dok je s druge strane proizvodnja zanemarena i ima vrlo malo proizvodnih poduzeća čak i srednje veličine, a kamoli velikih.

Stoga se Zadar - kaže dr. Marcelić - već krajem prošlog desetljeća našao u razdoblju kontinuirane stagnacije ili pada relevantnih ekonomskih pokazatelja, a čak je i prosječni dohodak opao u odnosu na državni prosjek, što se ne može objasniti samo krizom u državi.

- Grad je, također, postao naglašeno "turistocentričan", nauštrb čega se zanemaruje dio godine izvan sezone, osobito u području kulture. Pozitivan trend pokazuje se u obrazovnim podacima, gdje Zadar figurira kao jedan od najobrazovanijih hrvatskih gradova i od zadnjeg popisa stanovništva je napredovao, osobito u broju visokoobrazovanih - komentirao je stanje razvijenosti petog hrvatskog grada po veličini dr. Marcelić.