Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, odlučio je još jednom izigravati dobrotvora na račun građana Grada Zagreba, ovoga puta u predstečajnoj nagodbi građevinske tvrtke Produkt vlasnika Marijana Žužula.

Prema predloženoj nagodbi, koja će doći na klupe zastupnika na sljedećoj sjednici Gradske Skupštine, Grad bi Žužulu oprostio 42,1 milijun kuna dugovanja. Ili preciznije, oprostio bi mu 28,6 milijuna kuna za kamatu i sudske troškove, a na račun bi mu vratio 13,4 milijuna kuna za zemljište koje je Produkt kupio 1998., ali ga, prema tvrdnjama iz Grada, nikad nije platio u cijelosti
Vezane teme

Stvar je hitna jer se Produkt nalazi u predstečajnoj nagodbi, a najveći je vjerovnik Grad Zagreb. Cijela priča vuče korijene u 1998., kada je Grad vodila HDZ-ova gradonačelnica Marina Matulović Dropulić koja je s Produktom, koji je tada vodio Ante Žužul, danas vlasnik Školske knjige, sklopila kupoprodajni ugovor o prodaji zemljišta na uglu Vukovarske i Držićeve, na kojem je Žužul planirao graditi hotel.

Zemljište je prodano za 16,1 milijun kuna, Produkt na račun Grada uplaćuje 1,6 milijuna kuna, a ostatak od 14,5 milijuna koji je bio dužan platiti u roku od mjesec dana od sklapanja ugovora nikad nije uplaćen zbog čega se Produkt nikad nije ni uknjižio na zemljište koje Grad sada želi otkupiti!

Budući da novac od kupnje zemljišta godinama nije stizao, Bandićeva administracija 2003. pokreće sudski postupak nakon čega Produkt odgovara protutužbom tvrdeći da je Grad bio dužan izmjestiti podzemne instalacije kako bi mogao nesmetano graditi iako to u ugovoru, koji je u posjedu i tportala, nigdje nije navedeno, a Produkt se poziva na tada važeći Zakon o prostornom uređenju.

 

 

Što Grad potražuje od Produkta

Prema podacima iz prijave koju je Grad podnio Fini za potrebe predstečajnog postupka, Produkt mu duguje 14,5 milijuna kuna za zemljište, kamatu za razdoblje 2007. - 2013. od 13,2 milijuna, utuženu kamatu za razdoblje 1998. - 2007. od 7 milijuna kuna, zatezna kamata na utuženu kamatu od sedam milijuna u visini od 5,9 milijuna i troškove parničkog postupka od 1,4 milijuna, a naknadno su dodana potraživanja s osnova komunalne i spomeničke rente u visini od 447 tisuća kuna što u konačnici iznosi 42,5 milijuna kuna.U siječnju 2005., Školska knjiga preuzima ugovor o kupnji zemljišta od Produkta, a u prosincu 2007. uplaćuje na račun Grada 14,5 milijuna kuna smatrajući da je zemljište u cijelosti plaćeno.

No u Gradu su drugačijeg stajališta i tvrde, pozivajući se na Zakon o obveznim odnosima, kako je tim novcem zapravo podmirena kamata za razdoblje od 1998. do 2007. u visini od sedam milijuna kuna i dio obveze prema Gradu.

I cijeli slučaj bi se vjerojatno po sudovima potezao u nedogled da se Produkt nije našao u problemima i da nije pokrenuta predstečajna nagodba. Istoga dana kada je ona pokrenuta, 2. kolovoza 2013., Produkt i Školska knjiga pokreću postupak protiv Grada u kojem traže raskid ugovora i povrat uplaćenog novca zajedno sa zateznim kamatama.

Prijedlog da se Grad odrekne novca za kamate Bandić obrazlaže činjenicom da bi u slučaju stečaja mogao ostati bez ičega, a drži da bi otkupom zemljišta za 13,4 milijuna kuna (1,5 milijun kuna Produkt priznaje kao troškove koje je Grad imao tijekom sudovanja) Grad profitirao, jer to zemljište, prema procjeni vještaka, danas vrijedi 22 milijuna kuna.

'Naplata potraživanja Grada Zagreba neizvjesna je, a obje strane snose rizik gubitka u parnici te time i obvezu podmirenja visokih parničnih troškova. Stoga je u interesu svih strana sklopiti ugovor o nagodbi', stoji u Bandićevu obrazloženju.

Zauzvrat Produkt i Školska knjiga povukli sve tužbene zahtjeve i ne bi prema Gradu imali nikakva potraživanja.

Kako će se cijela priča rasplesti, trebalo bi se doznati 6. veljače, kada bi o Bandićevu prijedlogu trebala glasati Skupština.