Otkako smo ušli u EU, Hrvatska se po ekonomskim pokazateljima uglavnom nalazila pri dnu europske ljestvice. U srijedu je osvanuo podatak koji nas je ipak pomaknuo na vrh.

U siječnju ove godine Hrvatska je bila rekorder po mjesečnoj stopi rasta industrijske proizvodnje od 5,4 posto. Eurozona je u tom razdoblju imala pad od 0,2 posto, a svih 28 država skromni rast od 0,1 posto.

Lagan rast maloprodaje

Taj mjesečni podatak iznenadio je i domaće analitičare, tim više što iza njega ne stoji neki jednokratni pomak kao što bi bio završetak nekog broda, nego znatni plusevi u kemijskoj i elektroindustriji te proizvodnji dobara i sirovina koji se koriste za daljnju preradu. Bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski kao objašnjenje za podatak o industrijskoj proizvodnji u siječnju 2014. u odnosu na isti mjesec 2013. godine (rast 2,3 posto) nudi nisku bazu iz 2013.

- U nekim su granama međugodišnje stope povećanja proizvodnje 24, 40 ili 60 posto, a posve je jasno da se u postojećim uvjetima toliki rast ne može ostvariti osim ako ta proizvodnja nije stajala. Na početku 2013. u većem je dijelu zemlje napadalo na metre snijega i mnogi nisu radili pa su sada i stope rasta velike - objašnjava Rohatinski.

Prvi objavljeni podaci službene statistike govore da je i u trgovini na malo došlo do laganog povećanja prodaje. U siječnju ove godine u odnosu na prosinac 2013. prodaja u trgovini na malo povećana je 0,6 posto, a na međugodišnjoj razini zaustavljen je pad (plus 0,1%). Rohatinski kaže da se nakon završetka turističke sezone domaća potražnja uglavnom smanjuje pa siječanjsko povećanje prometa na malo u trgovini uglavnom pripisuje sezonskim utjecajima.

Damir Anić, analitičar Ekonomskog instituta, navodi da je stanovništvo i dalje u teškoj situaciji, plaće stagniraju, nezaposlenost je visoka pa ni on ne očekuje da će se povećanje zabilježeno u siječnju održati.

- Uglavnom bih ga pripisao sniženjima i popustima u trgovini i potrošnji turista - kaže Anić.

Važan oporavak BDP-a

- Građani će se opustiti i više trošiti tek kad se pokažu znakovi oporavka BDP-a - navodi Anić. Kad je o tome riječ, suzdržana je i Vlada koja je svoja očekivanja za BDP u ovoj godini spustila na 0,2 posto, a neki vidljiviji oporavak smješta se u drugi dio godine, osim ako podaci koji se objavljuju s vremenskim odmakom od nekoliko mjeseci, kao ovaj o prometu ili proizvodnji u siječnju, ne pokazuju da su se, nakon pet godina recesije, i ekonomski prognostičari prepustili pesimizmu te ne znaju unaprijed prepoznati drugačije trendove.

Visoka nezaposlenost dugo će biti hrvatski problem broj jedan, s kraćim razdobljima predaha koji su vezani uz sezonsko zapošljavanje i turističku sezonu. Kao što se očekivalo, ožujak je ipak donio ublažavanje pritiska na burzu rada, pa i lagano smanjenje. U srijedu je nezaposlenih bilo 383 tisuće, približno dvije tisuće manje nego što je bilo rekordnog 4. ožujka.

vecernji.hr