Hoće li barem dio od oko četiri milijuna Ukrajinaca koji ove godine neće ljetovati u svojem tradicionalno omiljenom Krimu stići u Hrvatsku i tako nadoknaditi velike "minuse" koji se očekuju s ruskog i ukrajinskog tržišta, pitanje je na koje će se odgovor znati vrlo brzo.

Naime, prvi čarter zrakoplovi iz Ukrajine kreću prema Puli već krajem travnja, a prema Splitu i Dubrovniku početkom lipnja, pa je odgovor na to pitanje za desetak turističkih agencija iz Hrvatske koje su usko specijalizirane za rusko i ukrajinsko tržište "biti il' ne biti" ovogodišnje sezone, odnosno jedina mogućnost za spašavanje poslovanja i pokušaj bijega od bankrota.

Pad rezervacija

Trenutni pad rezervacija za odmor iz Rusije za Hrvatsku je oko 15 posto, dok se "minusi" iz Ukrajine izražavaju kroz čak 35-postotni pad zanimanja za Jadran u ovoj sezoni, pa je izvjesno kako će lanjske (loše) turističke brojke iz tih zemalja ostati nedostižne. Dijelom ih mogu ublažiti tek gosti koji neće htjeti na Krim, ali i oni iz Azerbajdžana i Kazahstana, prema kojima se sada okreću hrvatski turistički radnici.

- Svi partneri u Rusiji i Ukrajini jako se trude, ali nitko ne želi ulaziti ni u kakve obveze vezane uz ovogodišnju sezonu, nema plaćanja ni rezerviranja, jer situacija se mijenja iz dana u dan. Što se Krima tiče, tamo je godišnje iz Ukrajine na odmor odlazilo šest milijuna građana Ukrajine, od kojih ih je dva milijuna bilo ruske nacionalnosti. Ostalih četiri milijuna Ukrajinaca okreće se traženju zamjene za Krim i jeftinom odmoru u Turskoj, Grčkoj, Bugarskoj, ali i u Hrvatskoj.

Mi cjenovno nismo konkurencija tim dampinškim ponudama, ali mogli bismo dobiti dio tog kolača. Veliki je problem devalvacija rublja, koja je dosegla 35 posto, pa su zato aranžmani u eurima poskupjeli. Mi koji imamo poslovanje 80 posto vezano uz te zemlje sada se okrećemo drugim tržištima u njihovu susjedstvu, ali i Izraelu i Japanu, jer time pokušavamo spasiti poslovanje - kaže Vesna Mazić iz agencije "Panoramic".

Poluprazni avioni

Da su turističke štete nastale zbog poremećaja na ruskom turističkom tržištu već sada velike, najbolje svjedoče poluprazni avioni u oba smjera iz EU-a prema Moskvi i Kijevu. A budući da je riječ o drugom najbrže rastućem turističkom tržištu svijeta (Rusi su odmah iza Kine!) koje raste po 20 posto godišnje, jasno je da bi veći podbačaj njihovih putovanja značajno utjecao na ekonomije velikih turističkih zemalja u EU-u.

Slobodna Dalmacija