Industrijska konoplja mogla bi se uskoro u Hrvatskoj početi uzgajati u liberalnijim zakonskim okvirima od postojećih, dok medicinska marihuana do daljnjeg ostaje na listi zabranjenih tvari, piše Novi list

Vlasti su naime, potvrđuju u Ministarstvu zdravlja, spremne preispitati zakonske odredbe koje malobrojnim proizvođačima industrijske konoplje onemogućavaju iskorištavanje svojih proizvoda pa su unatoč brojnim namjenama prisiljeni baciti veći dio biljke koju proizvode.

O mogućim izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, u dijelu koji se odnosi na proizvodnju i korištenje konoplje latinskog naziva Canabis sativa u industrijske svrhe, vele u Ministarstvu zdravlja, traju međuresorni razgovori u koje su osim njih uključeni i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih poslova i Hrvatske agencije za hranu.

Pitanje korištenja konoplje nije jedinstveno regulirano u Europskoj uniji, iako većina država dopušta uzgoj te biljke u industrijske svrhe. Pri konačnoj odluci, poručuju iz Ministarstva zdravlja, treba usuglasiti stajališta više Vladinih resora kako bi se sukladno čl. 28 UN-ove Jedinstvene konvencije u opojnim drogama spriječile moguće zlouporabe, a pritom moraju i voditi računa o najboljoj europskoj praksi.

Danci »prijete«

Ukoliko odluka bude pozitivna i dovoljno brza, na svoje bi mogli doći investitori zainteresirani za ovakvu proizvodnju. Agenciju za investicije i konkurentnost ovih su dana posjetili danski investitori, zainteresirani za 200 hektara kooperantske proizvodnje industrijske konoplje u požeškoj Zlatnoj dolini, kojima je međutim neprihvatljivo proizvoditi biljku čiju će stabljiku na kraju morati baciti, umjesto da je koriste kao sirovinu za više od 25.000 različitih tekstilnih proizvoda, obuću, užad, papir, građevni materijal pa i proizvodnju biodizela. Zakon o suzbijanju zloporaba droga ne dopušta iskorištavanje stabljike industrijske konoplje, iako joj je koncentracija psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola manja od 0,2 posto. Danci su otišli i korak dalje, te »zaprijetili« da će ideju prebaciti u Srbiju ako susjedi urede fleksibilnije zakone.

Za brže rješavanje ovog pitanja založila se i Sandra Petrović-Jakovina, zastupnica u Europarlamentu, koja je Europskoj komisiji postavila pitanje donošenja smjernica usklađenih s najboljom europskom praksom, kako bi Hrvatska mogla u skladu s tim smjernicama mijenjati svoju zakonsku regulativu i omogućiti proizvođačima korištenje nusproizvoda konoplje.

Medicinski kanabis - NE

Zagovornici legalizacije medicinske marihuane nisu zadovoljni ovakvim razvojem događaja. Marta Gold, bivša aktivistica koja je borbu za legalizaciju marihuane za medicinske svrhe zamijenila radnim mjestom u nizozemskoj tvrtki koja proizvodi medicinski kanabis, najavila je da će obnoviti svoju inicijativu, ali se boji da će generalno negativan društveni stav prema kanabisu ugroziti njene namjere.

- Ljudi se jednostavno boje baviti tom temom. O primjeni kanabisa stručno bi mišljenje morali reći liječnici, agronomi, sociolozi, ljekarnici, svi koji o kanabisu imaju što za reći, ali ne žele jer su u strahu da će ih se etiketirati kao zagovornike legalizacije marihuane ili još gore, kao narkomane. Više ne znam bih li plakala ili se smijala takvom stavu - ističe Marta Gold.

Tvrtka u kojoj radi priprema novi lijek napravljen od cvijeta kanabisa koji će biti doziran i primjenjivat će se uz pomoć raspršivača. »Lijek je u drugoj fazi kliničkih istraživanja, a kad bude na tržištu, znat će se točna standardizirana doza i sastav lijeka, što će ga učiniti prihvatljivijim od strane medicinske struke«, uvjerena je Gold. Postojeći proizvodi tvrtke Bedrocan nisu u pojedinačnim dozama, već je mora odrediti sam pacijent ili njegov liječnik.

Cilj im je, kaže, dokazati da cvijet kanabisa ima puno širi spektar djelovanja od izdvojenih pripravaka.

- Neki terpeni proizvode vlastite farmakološke efekte, djeluju poput aromaterapije, neki su potentni antibiotici, analgetici, neki imaju protuupalna svojstva. Mnogi pacijenti uzmu tabletu THC-a da bi smanjili mučninu i povraćanje kao posljedicu kemoterapije, da bi ublažili bol, ali je djelovanje takvog pripravka daleko skromnije u odnosu na cvijet - kaže Gold.

Marta Gold je i dio tima koji uspoređuje prisustvo terpena u industrijskoj i indijskoj konoplji, kako bi se konačno objasnile sve sličnosti i razlike između te dvije biljke. »Terpeni su tvari koje daju okus i miris, i po njima se dvije vrste kanabisa također razlikuju. Primjerice, miris cimeta je terpen, a isto tako i miris božićne jele. Terpeni su važni jer utječu na neželjene efekte kanabinoida THC-a, primjerice smanjuju nemir i anksioznost, a i osjećaj omamljenosti kod uzimanja kanabisa«, objašnjava Gold.

Domaći farmakolozi potvrdili su u više navrata kako je kanabis djelotvoran kod ublažavanja neuropatske boli i drugih bolnih stanja kod karcinoma, multiple skleroze i drugih bolesti.

Novi list