Aktiviranje državne imovine, bilo prodajom ili podizanjem zarade koju ona ostvaruje, način je na koji se može smanjiti potreba proračuna za zaduživanjem, što će u konačnici utjecati i na uvjete po kojima se država zadužuje. Upozoravaju na to ekonomski stručnjaci posebice kad se očekuje da kamate po kojima će se Hrvatska zaduživati u budućnosti budu sve nepovoljnije.

Strateški projekt« za izbjegavanje ulaganja

Koliko ustrajno vlasnici privatiziranih tvrtki žele izbjeći dogovorena ulaganja koja su ušla u ugovore kad su kupili određenu tvrtku, jer su na osnovu njih i pobijedili na natječajima, govori i slučaj jednog od njih koji je od Povjerenstva za strateške investicijske projekte prije tjedan dana zatražio da se njegovo ulaganje, obećano prije puno godina, uvrsti u strateške projekte kako bi izbjegao potpisane obveze. Međutim, DUUDi se tomu usprotivio i taj će ulagač po svemu sudeći nakon godina odgađanja konačno, pod prijetnjom gubitka vlasništva zbog neispunjavanja obveza, krenuti u investiranje.

Vlada će uskoro izaći i s godišnjim planom imovine, a u njemu se između ostaloga navodi i to da će država u ovoj godini, kao vlasnik ili suvlasnik, u poduzećima povući 1,6 milijarda kuna dividende. Potvrdio nam je to i Mladen Pejnović predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji ističe da je na taj način država odlučila konzumirati svoja prava kao vlasnik, te da će dividenda iz pedesetak tvrtki ove godine biti dvostruko veća nego lani.
Povlačenje dobiti

Pejnović napominje da je to rezultat bez Ine, koja je u prošloj godini imala gubitak, pa prema tome nije ukalkulirana njezina podjela dobiti vlasnicima.

- Prošlogodišnju dobit dijelit ćemo na način da država kao vlasnik dobije 60 posto, dok bi društva zadržala 40 posto dobiti za razvoj, s izuzecima nekih tvrtki koje će cijelu dobit uplatiti vlasniku, jer za državu odrađuju određene usluge i zapravo nemaju ulaganja, pojašnjava Pejnović. Dodaje i da je u Planu državnim tvrtkama nametnuta obveza da svoje troškove smanje u prosjeku dva posto u odnosu na prethodnu godinu, što znači i smanjenje troškova za božićnice i uskrsnice, koje već godinama ne dobivaju zaposleni u javnom sektoru ali i dijelu državnih tvrtki. Pejnović dodaje i to da državne tvrtke moraju sniziti i ostale troškove, a ne samo troškove zaposlenih.
Nema privatizacije Šuma, Voda, HEP-a...

Što se tiče »velikih« strateških javnih poduzeća poput Hrvatskih voda, Janafa ili Hrvatskih šuma, o njihovoj privatizaciji, napominju naši izvori iz Vlade, nema govora. Isto je i s elektroprivredom koja je, napominju naši sugovornici iz Vlade, monopolist u segmentu prijenosa i distribucije, pa ne može biti govora o privatizaciju. - Ako privatni investitor želi ulagati može to učiniti u proizvodnju električne energije dobro je došao. Investitori uz to mogu ponuditi i HEP-u zajedničko ulaganje u proizvodnju, samo naprijed, ali nema privatizacije HEP-a, poručuju naši izvori.

Što se tiče same privatizacije, odnosno prodaje tvrtke, posebice onih koje su u većinskom vlasništvu države, prvi čovjek DUUDI-ja napominje da je država i na nedavno objavljene natječaje imala dobar odaziv, za četiri tvrtke (Hoteli Maestral, Hoteli Plat, Imperiali i Jadroplov) čak je 57 ulagača iskazalo neobvezujući inters, ali upozorava da se ne može očekivati da se isti ulagači, pogotovu oni ozbiljni, javljaju i na sve buduće natječaje što će ih država raspisivati.

Jamstva za investicije

Moramo dozirati natječaje kako ne bi sami sebi rušili cijene za tvrtke koje ćemo privatizirati, naglašava Pejnović. Dodaje i da nije samo cilj prodati tvrtku i za dionice ubrati novac, niti se riješiti onih koje loše posluju bez obzira na cijenu, nego se tim poduzećima mora osigurati i to da novi vlasnik ubuduće u njih doista ulaže.

Na taj dio Pejnović upozorava na osnovu iskustva jer je Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) nedavno provjeravao kako se ispunjavaju ugovorene obveze kad su u pitanju ulaganja u tvrtke koje su ranijih godina privatizirane i da je ustanovio da se novi vlasnici u pojedinim slučajevima ne pridržavaju dogovorenih iznosa i rokova.

Takvima je CERP zaprijetio raskidom ugovora i gubitkom vlasničkih udjela, a u najvećem broju slučajeva riječ je o ulagačima u turizam i to u tvrtke koje su privatizirane primjerice 2003. i 2004. godine. Suočeni s prijetnjom da izgube tvrtke ulagači su odlučili već u ovoj godini pokrenuti investicije od milijardu kuna. Zbog svega toga, najavljuje Pejnović, u budućim će natječajima, DUUDI inzistirati na tome da ulagači prilože i bankarska jamstva za obećane investicije kako bi se one doista dogodile.

Novi list