Ravnatelj Odjela za Balkan turskog Ministarstva vanjskih poslova
Turci žele ulagati u Hrvatsku, ali biroratske prepreke često su nepremostive
Turski investitori ne odustaju i ako Hrvatska nastavi sa započetim reformama kada je riječ o stranim investicijama vjerujem da će se ta gospodarska suradnja značajno intenzivirati na nizu područja, piše Novi list
Ravnatelj Odjela za Balkan i srednju Europu turskog Ministarstva vanjskih poslova Babur Hizlan održao je predavanje u riječkom Rektoratu o turskoj vanjskoj politici u jugoistočnoj Europi, te izrazio uvjerenje da prostor Balkana neće biti europska crna rupa. Naglasio je da je uvjet za to više Europe, NATO-a i međusobne suradnje u cijeloj regiji.
Glavni problem kada je riječ o članstvu Turske u Europskoj uniji....
"Vjerujem da je problem u tome što bi Turska nakon ulaska u Europsku uniju imala istu političku težinu kao Njemačka, Francuska, Velika Britanija u smislu broja mjesta u Europskom parlamentu ili povjerenika u Europskoj komisiji. Za neke moje kolege u Europi to je teško probaviti. Činjenica je da je u Turskoj vidljiv ekonomski dinamizam, kao i naša volja kada je riječ o članstvu u Europskoj uniji. Mi više nismo ni u kom obliku teret Europskoj uniji i jednom kada u nju uđemo, možemo samo pomoći u daljnjem razvoju te političke asocijacije", kaže Babur Hizlan.
On je optimist kada je riječ o nesretnoj sudbini regije koja je nazadovala nekoliko zadnjih desetljeća, optimist je kada je riječ o demokratizaciji i pacifikaciji, a njegov optimizam zasnovan je na činjenici da je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije, da su europski integracijski procesi započeli i u Srbiji nakon što su Beograd i Priština započeli dijalog. S Baburom Hizlanom razgovarali smo o ulozi Turske u jugoistočnoj Europi i na Balkanu, te o turskoj viziji cijelog tog područja u budućnosti.
- Ja sam karijerni diplomat i treći put u svojoj diplomatskoj karijeri radim u Odjelu za Balkan. Moj je osnovni posao održavati kontakte u regiji sa svojim kolegama kako bi turska politika bila što kvalitetnija na cijelom području, a temelj naših politika na Balkanu je politika mira. U Odjel sam se vratio u siječnju 2014. godine i moje je iskustvo nakon što sam se morao upoznati s onim što se događa da ima i te kako pozitivnih pomaka, ali i zabrinjavajućih stvari. Istaknuo bih za stabilnost regije povijesni dogovor između Beograda i Prištine koji je omogućio početak europske integracije, a što je izuzetno bitno za cijeli politički kontekst Balkana. Hrvatska je zadnja postala članica Europske unije i NATO-a, a upravo ta članstva povećavaju optimizam u regiji među svim zemljama koje su na putu koji je Hrvatska uspješno prošla. Trenutno se kao problem pojavljuje situacija u Bosni i Hercegovini koja je susjedna i prijateljska zemlja Hrvatskoj.
Odnos između Hrvatske i Turske
- Na političkoj razini imamo izuzetno dobre odnose. Gospodarski odnosi se razvijaju, ali nismo zadovoljni razinom trgovinske razmjene i u tom kontekstu ima dosta prostora za napredak. Turske investicije u Hrvatsku se povećavaju, a naročito u turizmu. Postoji veliko zanimanje turskih investitora za ulaganje u Hrvatsku. Nekoliko primjera svjedoči da ta suradnja može biti i te kako dobra. No, činjenica je da su turska ulaganja u Rumunjskoj, ili Albaniji, puno veća. Mi osobno u Ministarstvu vanjskih poslova potičemo turske investitore na ulaganje u balkanske zemlje, ali problem nastaje kada sustav neke zemlje obeshrabruje investitore kada je riječ o ulaganju. To je vidljivo i u Bosni i Hercegovini. Postoji zanimanje, ali sustav je takav da su oni obeshrabreni kada treba realizirati neki posao zbog previše prepreka. Poteškoće, istina manje, postoje i u Hrvatskoj koja je napravila značajan iskorak po tom pitanju. Ali, upravo Hrvatska treba napraviti iskorake kako bi se povećavalo zanimanje turskih investitora za ulaganja, nastavlja Babur Hizlan.
Najveće poteškoće koje priječe ulaganje u Hrvatsku...
Vrlo često im se na tom putu nalaze birokratske prepreke koje je teško premostiti. Turska su ulaganja dosta intenzivna u nizu zemalja, ali najveći hrvatski problem, kako ističu turski investitori, su birokratske prepreke. No, oni ne odustaju i ako Hrvatska nastavi sa započetim reformama kada je riječ o stranim investicijama vjerujem da će se ta gospodarska suradnja značajno intenzivirati na nizu područja kao što su turizam i bioenergija. Vidljivo je da hrvatska vlada poduzima mjere kako bi pojednostavila proceduru realizacije velikih projekata i vjerujem da će to omogućiti intenziviranje gospodarske suradnje. Osim toga, članstvo Hrvatske u Europskoj uniji također je vrlo poticajno za olakšavanje stranih ulaganja. Napredak je vidljiv, ali za sve je potrebno određeno vrijeme. Nadamo se da će se cijeli proces ubrzati, zaključuje Babur Hizlan.
Vezane vijesti
-
-
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sastanku s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom zatražio potporu Turske u traženju poštivanja jednakopravnosti triju naroda i provođenju izborne reforme u Bosni i Hercegovini.
-
Hrvatski nogometni savez i Turski nogometni savez potpisali su Sporazum o suradnji, objavio je HNS.
-
Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u subotu sućut turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu i grčkom premijeru Kiriakosu Micotakisu, nakon razornog potresa koji je u petak pogodio te dvije zemlje, priopćeno je iz vlade.
Izdvojeno
-
Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o. u ponedjeljak, 16. prosinca 2024. godine u vremenu od 8 do 13 sati biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u mjestu Bibinje, istočno od Mirkova.
-
Odlukom općinskog načelnika, Općina Preko i ove će godine umirovljenicima i korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi dodijeliti božićnice.
-
Na blagdan svete Lucije učenici Osnovne škole Voštarnica, u pratnji ravnateljice Irene Dukić i učiteljica edukacijskih rehabilitatorica, posjetili su zadarsku gradsku upravu.
-
Dođite u Glazbenu zbirku Gradske knjižnice Zadar u ponedjeljak 16. prosinca na Božićni kviz!
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.