Najkasnije do 2020. Hrvatska će dobiti LNG terminal na Krku. Projekt s popratnim plinovodima vrijedan više od milijardu eura, uvršten je na listu prioriteta Europske komisije, potvrdio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Terminal za ukapljeni plin, za koji Vlada ima potporu SAD-a, trebao bi povećati europsku neovisnost o ruskom plinu. Vrdoljak je potvrdio da se dio iznosa planira namaknuti iz europskog CEF fonda.

''Želja nam je i potrudit ćemo se maksimalizirati šansu, danas je ona 50% bespovratnih sredstava. To je 320 milijuna eura. Lijepo bi bilo dobiti ih samo za izgradnju LNG-a'', rekao je Vrdoljak.

Vlada bi LNG ubrzo trebala uvrstiti u strateške projekte. Odmah potom izdat će se i lokacijska dozvola i ubrzano rješavati imovinsko-pravna pitanja, poručio je.

''Tijekom 2014. godine očekujemo financiranje dokumentacije, koja onda na brzi način treba biti spremna da već 2015. godine, vjerojatno u drugoj polovici, kandidiramo izgradnju samo terminala'', rekao je resorni ministar.

Da projekt ima snažnu međunarodnu potporu, potvrđuje i jedan od njegovih zagovornika predsjednik Ivo Josipović.

''Hrvatska može jako profitirati. Posebice sada u ovim novim geostrateškim odnosima kada može postati energetska vrata Europe ili jednog njenog dijela. Zato se treba posvetiti tom projektu koji nam je od velike koristi'', naglasio je Josipović.

Iz europskih fondova osiguralo bi se i 400 milijuna eura za prateće plinovode za koje je zadužen Plinacro, a radi lakšeg povlačenja sredstava oformljen je klaster za LNG, rekao je predsjednik uprave Plinacroa Marin Zovko.

''Time ćemo dobiti nižu cijenu ulaganja od strane Plinacroa, nižu cijenu transporta, a za očekivati je i nižu cijenu plina za potrošače'', previđa Zovko.

U danas predstavljenom desetogodišnjem razvojnom planu Plinacroa, 'teškom' više od milijarde eura, ključno mjesto ima i Jonsko-jadranski plinovod kao novi opskrbni pravac iz Kaspijske regije.