Prema posljednjim podacima Financijske agencije, zbog 27,8 milijardi kuna duga blokirano je gotovo 317 tisuća građana, no ako tome pribrojimo i njihove obitelji jasno je da posljedice teških financijskih problema trpi možda i milijun naših sugrađana.

Da se ne radi o privremenom problemu pokazuje i podatak da više od 300 tisuća račune ima u blokadi duže od tri godine, što znači da njihove obitelji najmanje toliko dugo jedva preživljavaju, ne uspijevajući vratiti osnovni dug, na koji se samo slažu kamate i dodatni troškovi.

Bankrot građana

Najgore od svega za većinu dužnika je što nemaju nikakva ili imaju minimalna i neredovita primanja, kojima ne uspijevaju pokriti kamate kao ni goleme troškove ovrha, što potvrđuje i podatak da ukupni dug ubrzano raste. Jedno od rješenja koje se očekuje do jeseni je i najavljeni Zakon o stečaju potrošača, koji bi trebao uvesti više načina rješavanja dugova, od reprograma do oprosta dijela ili cijelog dugovanja, ovisno o razini socijalne ugroženosti. No, problem je što su dugovi prema državi tek manji dio ukupnog iznosa - tek nešto više od tri milijarde kuna, dok najveći dio potražuju banke. U prijedlogu Zakona o stečaju potrošača stoga su uvelike sudjelovale i banke, kojima će država, prema najavama, za oproštena dugovanja građanima - davati određene porezne olakšice.

No, na takvu pomoć pravo će imati isključivo građani koji se nalaze u iznimno teškoj financijskoj situaciji, a stečaj potrošača ujedno znači i rasprodaju gotovo sve imovine koju dužnik posjeduje. Uz oduzimanje sve imovine, koja će se kao u stečaju pravnih osoba rasprodavati i razdjeljivati vjerovnicima, građani koji se odluče na stečaj imati će i obavezu nalaženja posla, što je u situaciji s oko 300.000 nezaposlenih možda i najteža obaveza. Također građani u toj situaciji moraju znati da će se morati odreći bilo kojeg luksuza, uključujući automobile, pa čak i mobilne telefone, a za život će po članu kućanstva imati najviše do 800 kuna.

Otpis dugova

No, prije nego se odlučite čekati Zakon o stečaju potrošača, već sad možete na sličan način riješiti dio svojih dugova. Naime, Vlada je izmijenila i dopunila uredbu kojom građani mogu odgoditi, obročno otplatiti ili čak otpisati dio svojih dugovanja. Radi se o Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju otpis ili djelomični otpis potraživanja. Ova uredba podugačkog naziva odnosi se isključivo na dugove koje građani imaju prema državi ili lokalnoj samoupravi, odnosno općinama i gradovima te javnim poduzećima. Također, radi se o nejavnim davanjima i koncesijama, obzirom da su porezna davanja uređena Općim poreznim zakonom.

Dakle, radi se o dugovanjima za neplaćene kazne, poput onih iz prometa, komunalnu i drugu naknadu, sudske troškove i slično. Uredba omogućuje građanima, ovisno o tome koliko dugovanje utječe na njihov standard, oprost dugova ili njihovu otplatu na rate. Treba napomenuti kako ovakav način oprosta dugova ne mogu koristiti svi građani, već isključivo oni socijalno ugroženi, koji u isto vrijeme koriste i socijalnu pomoć. Prema uredbi, otpisati se ili odgoditi i obročno otplatiti mogu dugovanja do milijun kuna, no posljednjom izmjenom prošlogodišnje uredbe, dodan je ograničavajući iznos za građane koji sada iznosi najviše 100 tisuća kuna uz najduži rok otplate do pet godina.

Zahtjevu za obročnu otplatu ili odgodu građani moraju priložiti presliku isprave o postojanju dugovanja, te ovisno o modelu - potvrdu Porezne uprave o visini dohotka dužnika i članova njegova kućanstva, potvrdu Centra za socijalnu skrb ili rješenje o opskrbnini hrvatskih branitelja. Rješenje se se izdavati i obiteljima kojima su ugrožene osnovne životne potrebe po drugim kriterijima, primjerice ako imovina u novčanom obliku ne prelazi iznos od dvije proračunske osnovice po članu kućanstva, ako žive u stambenom prostoru manjem od 35 kvadrata po nositelji i dodatnih 10 po članu kućanstva ili ako im mjesečna primanja po članu kućanstva ne prelaze iznos od jedne proračunske osnovice.

Ukoliko otpis traži pravna osoba ili fizička u smislu poduzetnika - obrtnici i slobodna zanimanja, uz ispravu o dugovanju treba priložiti i dokaz o financijskoj sposobnosti, odnosno tzv. BON-1 ili BON-2, instrument osiguranja duga - poput bankovne garancije, hipoteke, zadužnice, jamstva drugih tvrtki i slično. Poduzetnici također zahtjevu trebaju priložiti i poslovni i financijski plan s posebnim predviđanjem kako će na poslovanje utjecati obročna otplata ili odgoda. Poduzetnicima se naime, dug ne može otpisati već isključivo odgoditi ili dati na obročnu otplatu. Jedan od članaka uredbe kaže i kako se novi otpis dugova ne može podnijeti u roku od pet godina od dobivanja rješenja o otpisu, dakle u sljedećih pet godina novih dugova po ovim osnovama nećete se moći riješiti.

Iako ova uredba ne omogućuje rješavanje poreznih davanja, dugova prema bankama i sličnih opterećenja koja tište veliku većinu blokiranih, svaka je pomoć dobrodošla, a iznos od 100 tisuća kuna koje možete otpisati zasiguno nije mala pomoć za gotovo četvrtinu hrvatskih građana koji žive u obiteljima s teškim financijskim problemima.

Predstečajne nagodbe za građane

Po modelu predstečajnih nagodbi za poduzetnike, iz Ministarstva financija je stigla najava o sličnom modelu za građane. Naime, u predstečajnim nagodbama dosad su brojnim tvrtkama otpisane stotine milijuna kuna dugovanja, dok se građane "progoni" do posljednje kune. U ovom modelu najviši je iznos dugovanja za koji bi se sklapala nagodba također 100 tisuća kuna, što je granica koja obuhvaća najveći dio blokranih - njih oko 270 tisuća.

Narodni list