Ministarstvo zaštite okoliša i prirode priopćilo je danas da je postupak izdavanja okolišne dozvole za Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćinu proveden pravilno, temeljito i u skladu sa svim propisima te da su sve primjedbe obrađene, da su opravdane primjedbe uvrštene u mjere zaštite, a one koje nisu prihvaćene su obrazložene.

 

Iz tog ministarstva reagirali su na današnju najavu Udruge Kriznog eko stožera Marišćine da će podići upravnu tužbu zbog okolišne dozvole za Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćinu, navodeći da je u priopćenju tog stožera mnogo netočnih podataka, neutemeljenih zaključaka i interpretacija te optužbi.

Iz ministarstva navode da je MBO tehnologija (mehaničko biološka obrada), kojoj se eko stožer protivi, definirana Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz 2007., a ne odlukom ministarstva ili drugog tijela, te da se upotrebljava diljem svijeta i u Europskoj uniji. Također ističu da se projekti centara "uvijek rade tako da se u obzir uzima tehnologija koja je tada u pet posto najbolje dostupne tehnologije".

Dozvola za privremeno skladištenje otpada pokraj centra Marišćine iz kolovoza 2012. je valjana i po njoj se otpad ondje može sladištiti najviše tri godine.

"Kontrolne mjere zaštite okoliša u obliku dodatnih mjerenja su višestruko iznad zakonski propisanog", tvrde iz ministarstva, navodeći da je mjerna postaja "smještena na liniji prvih kuća i dominantnih vjetrova", a ona u sklopu budućeg centra je u izgradnji.

U nastavku stoji da je postupak procjene utjecaja na okoliš propisan zakonom, da nije povezan s javnom nabavom radova ni modelom njihova ugovaranja te da nigdje ne stoji nalog za izradu nove studije utjecaja na okoliš.

Rješenjem triju ministarstava iz 2010. potvrđeno da korištenje alternativnih prometnih smjerova prema centru Marišćini neće znatnije utjecati na okoliš te da se njima može koristiti do izgradnje obilaznice, navodi se u priopćenju.

Dodaje se da je u planu gospodarenja otpadom okvirna cijena zbrinjavanja otpada, a uprava centra dužna je njime najbolje upravljati, što uključuje i pregovore na slobodnom tržištu koji se, primjerice, odnose na goriva iz otpada.

U ministarstvu ističu da su u studiji izvodljivosti uzeti u obzir trendovi u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom s posebnim naglaskom na razvrstavanje otpada na kućnom pragu i ciljeve po kojima se u Hrvatskoj do 2020. mora osigurati odvojeno prikupljanje 50 posto papira, stakla, plastike i metala.

Tvrdnje Kriznog eko stožera u vezi s nalazom Državne revizije u ministarstvu ocjenjuju pokušajem manipulacije javnošću, ističući da tvrdnje koje Krizni eko stožer "predstavlja kao 'završnu ocjenu' Državne revizije ne proizlaze iz Izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja otpadom na području Primorsko-goranske županije".