Od nove godine poreznom reformom povećat će se plaće srednjem sloju, no političarima se nisu trebale mijenjati.

- Na dužnosnike koji svi imaju plaću veću od 8800 i koji bi po osnovi povećanja oporezivog dijela svi imali nešto veću plaću - se ove promjene neće primjenjivati - kazao je nedavno Zoran Milanović.

No, kad je na ovotjednoj sjednici mijenjala Zakon o porezu na dohodak - Vlada u njega nije ugradila izuzeće za državne dužnosnike, javlja RTL Danas.

'To ne bi trebao biti fokus'

- Nisam računao i ne znam koliko bi trebala rasti i to ne treba biti fokus, ova reforma daje šansu da brže vratimo oporavak gospodarstvu i u tom trenutku nitko ne razmišlja u Vladi o svojoj plaći - kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Reformu je prokomentirala i Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva: -Stvarno nisam računala - možda da možda ne, ali vidjet ćemo - rekla je.

Ministar financija objašnjava kako u Zakon o dohotku nije mogao ugraditi zamrzavanje rasta dužnosničkih plaća. - To ne može biti u tom Zakonu jer se Zakon odnosi na sve građane RH, a plaće dužnosnika rješavaju se koeficijentima, uredbama i drugim aktima - kazao je ministar Lalovac.

Ako tako i ostane, s poreznom reformom plaće državnog vrha rasle bi za 1.100 kuna, pa bi premijer Milanović umjesto 20.300 kuna primao 21.400 kuna, plaća predsjednika države skočila bi na gotovo 26.000 kuna, a šefa Sabora na 22.700 kuna.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić uvjerava: nismo zaboravili na obećanje. - To je nešto što će biti regulirano posebno odlukom Vlade i dogodit će se prije nego Zakon stupi na snagu, dakle prije 1. siječnja iduće godine - uvjerljivo je rekao Grčić.

Zamršen postupak

U Vladi, međutim, još ne znaju kako to točno učiniti jer je mijenjanje koeficijenata samo za pojedine plaće, kažu, zamršen postupak koji remeti cijeli sustav plaća u državnoj upravi. - Riječ je o interventnoj mjeri...Tražimo novi način i novu metodu da održimo sustav, ali istovremeno da ispunimo cilj, a to je da se plaće državnih dužnosnika ne povećavaju - dodao je Grčić.