Novi Zakon o najmu stanova u proceduri je još od prosinca prošle godine, no jedine novosti koje donosi u odnosu najmodavca i najmoprimca su upravo i one na kojima je procedura zapela - problematika zaštićenih najmoprimaca. U svemu ostalom, Zakon o najmu stanova ostaje isti kao i 2006., kad je donesena posljednja izmjena, saznaje Narodni list

No, da zakon baš i nije savršen ili se ne provodi kako bi trebalo pokazuje i niz problema u kojima se vrlo lako nađu podjednako i podstanari i vlasnici stanova.

Najvažniji je ugovor

Najvažnije u odnosu najma jest potpisivanje ugovora i bez ugovora ne pristajte na najam, bilo da ste najmodavac ili najmoprimac. Prije potpisivanja ugovora, pažljivo proučite svaku stavku i ne libite se pitati objašnjenje oko nejasnih stavki u ugovoru.

Neka ugovor bude sastavljen jasno i bez dvosmislenih stavki, koji kasnije mogu postati predmet spora, a osnovne članke ugovora propisuje i zakon. Tako u ugovoru moraju biti navedene ugovorne strane, opis stana ili dijela stana koji se daje u najam, visina najamnine i način plaćanja, troškovi koji se plaćaju u vezi sa stanovanjem, podaci o osobama koje će zajedno s najmoprimcem koristiti stan, vrijeme trajanja najma, odredbe o održavanju, o upotrebi zajedničkih prostorija, te dijelova i uređaja zgrade i okoliša, kao i odredbe o primopredaji stana.

Kad tražite stan, prilikom provjere u kakvom je stanju nekretnina, dobro pregledajte što u stanu nedostaje i što bi htjeli da u njemu ima od opreme, te se odmah dogovorite sa vlasnikom oko nabave te opreme. Primjerice, ukoliko stan nema internetsku vezu, unaprijed provjerite s vlasnikom postoji li uopće telefonska linija i mogućnost njezina spajanja, hoće li on uvesti liniju ili vam dozvoliti da uvedete liniju i internet na vlastito ime.

Također, provjerite zajednički prije useljenja u kakvom su stanju oprema i instalacije, što također vrijedi i za stanodavca, jer kasnije je jednoj i drugoj strani teško dokazivati ako je nešto već bilo u kvaru.

Za troškove koje možete imati u stanu svakako provjerite i mjesečne režije, jer ako ste navikli na niže troškove, pojedini vas stanovi mogu neugodno iznenaditi. To posebice vrijedi za studente koji prvu put kreću u samostalni život i brigu oko računa su im dosad vodili roditelji. Dakle, ako ste dosad koristili grijanje na drva, grijanje na električnu energiju može se učiniti zgodno jer nema muke s drvima i nečistoće, no takvo rješenje može koštati višestruko skuplje i vaš budžet razvući do krajnjih granica.

Nemojte biti žrtva

Nedavno je u jednom od nacionalnih dnevnika objavljena priča o "rupama" koje se u Zagrebu iznajmljuju za "masnu" najamninu ovisno od potražnje, doista je čudo koliki novac pojedinci traže za stanove u kojima niti sami ne bi živjeli. S druge strane u pravu su i vlasnici stanova koji su imali loša iskustva s podstanarina štetočinama, nakon kojih ostaju prljavština, hrpe smeća, polomljeni namještaj i instalacije u kvaru.

I za jedne i za druge vrijedi pravilo - nemojte dozvoliti da budete žrtva, jer za vlastitu imovinu ili s druge strane novac koji trošite za najam, imate pravo tražiti protuvrijednost i poštovanje.

U posljednje je vrijeme popularna zaštita najmodavca uzimanje depozita, odnosno jedne ili više stanarina unaprijed. Za vlasnika stana depozit znači i određenu sigurnost u slučaju da najmoprimac počne odugovlačiti ili kasniti s najamninom i neplaćati račune, ali isto tako i kao osiguranje za naplatu eventualne štete.

S druge strane podstanari koji pristaju na plaćanje depozita moraju se osigurati da se depozit spomene u ugovoru i ukoliko uredno podmiruju sve račune i najamninu, da u trenutku raskida ugovora i izlaska iz stana imaju pravo na povrat tog depozita. Odnosno, barem da im se depozit uračuna u posljednje mjesece stanovanja.

Vlasnik stana je pri iznajmljivanju dužan predati stan u stanju pogodnom za stanovanje i takvim ga održavati, a isto tako i sastaviti zapisnik u kojem se utvrđuje stanje prije ulaska najmoprimca. Eventualna odgovornost najmodavca zbog nedostataka u stanu i štete nastale zbog tih nedostataka primjenjuju se propisi o obveznim odnosima.

Najmoprimac je obavezan čuvati stan od oštećenja, ne smije vršiti preinake u stanu i zajedničkim prostorijama ili zgradi, bez pisane suglasnosti najmodavca. Također je dužan obavijestiti vlasnika nekretnine o popravcima u stanu koje je dužan snositi najmodavac prije nego se oni obave. Naime, najmodavac popravke može obaviti sam ili po povoljnijoj cijeni od najmoprimca, kojem je jedino bitno da se kvar popravi što prije.

Da bi najam prošao bez problema najbolje je pridržavati se ugovora, jer ukoliko se podstanar ne drži ugovorenog, vlasnik stana ima pravo otkazati ugovor ili ga raskinuti. Osobito na to ima pravo ako najmoprimac ne plaća u ugovorenom roku najamninu ili režije, ako daje stan u podnajam i drugo, no uz prethodnu pisanu opomenu i zahtjev da u roku 30 dana riješi razloge za otkaz. No, ukoliko najmoprimac više od dva puta prekrši ugovor, vlasnik stana ima pravo otkazati ugovor i bez opomene.

Također, najmodavac može raskinuti ugovor o najmu stana ako najmoprimac ili drugi korisnici zajedničkim prostorijama, uređajima i dijelovima zgrade nanose štetu svojom krivnjom i ako tu štetu ne otklone u roku 30 dana. Raskinuti se ugovor može i ako najmodavac preuređuje stan ili dijelove zgrade bez pismene suglasnosti, a raskid se podnosi u pisanom obliku i s rokom iseljenja od najmanje 15 dana.

Čuvajte se prevaranata

Jedna od posebnih opasnosti kod iznajmljivanja stana sve češće se javlja u obliku prevaranata, koji iznajmljuju nepostojeću nekretninu i unaprijed traže vaš novac. Također, događa se i da vam stan iznajmi osoba čiji stan uopće nije i da kasnije imate problema s pravim vlasnikom, pa je stoga vrlo uputno od iznajmljivača tražiti potvrdu o vlasništvu.