Zapošljavanje slijepih nikad lošije

Slijepe žene najteže su zapošljive od svih osoba s invaliditetom, a savjetovanje Mreže slijepih žena koje je u petak Zagrebu okupilo predstavnice udruga iz cijele Hrvatske pokazuje da su to spremne promijeniti kroz edukaciju i osnaživanje njihove uloge u obitelji, lokalnoj i široj društvenoj zajednici.

Hrvatski savez slijepih ima 6.039 članova, od kojih je 2.948 žena ili 48 posto. Među njima je 661 radno sposobnih žena u dobi od 20 do 60 godina, ali zaposleno ih je svega 170 ili 25 posto.

Podaci su još porazniji zna li se da je tu riječ o svega 5,05 posto zaposlenih žena od ukupnom broju članova Saveza slijepih.
Trostruka diskriminacija slijepih žena

Predsjednica povjerenstva za žene u Savezu Marija Mustač rekla je da su slijepe žene diskriminirane na tri razine: kao žene, kao osobe s invaliditetom, te unutar populacije osoba s invaliditetom.

Zbog toga, kaže Mustač, želimo osnažiti žene kako bi uspjele ostvariti svoja prava te senzibilizirati nadležne za njihovo uključivanje na tržište rada. Financijska neovisnost, izjednačavanje i integracija u društvo važni su preduvjeti za povećanje kvalitete živote.

Mustač je iznijela vlastiti primjer, kada je s pet godina radnog staža u Varaždinu počela gubiti vid pa nije pristala na umirovljenje već je sa VSS počela raditi kao telefonistica. Danas, kaže, radi u zagrebačkog Gradskoj upravi kao voditelj Odjela za cjelovitu zaštitu osoba s invaliditetom.

O položaju slijepih žena na tržištu rada govorila je Andreja Veljača, upozorivši da i u Hrvatskom savezu slijepih slijede društveni trend manjeg zapošljavanja žena, pa je u tijelima Saveza, u kojem je gotovo jednak postotak muškaraca i žena, zaposlen 21 muškarac i samo šest žena.

Kako do konkurentnosti na tržištu rada

Napominjući da slijepe osobe ne mogu raditi fizičke poslove, Veljača ističe kako bi svoju prednost i konkurentnost na tržištu rada mogle osigurati školovanjem za VŠS i VSS, budući da je sada svega tri posto visokoobrazovanih slijepih osoba.

Svega je šest slijepih osoba u Zagrebačkoj županiji i 25 osoba u Gradu Zagrebu registrirano na Zavodu za zapošljavanje i aktivno traži posao.

Veljača pita zašto neka zanimanja nisu rezervirana za slijepe osobe kao što je to bilo nekad jer zanimanja poput telefonista, doduše, izumiru, ali napredak tehnologije pruža slijepim osobama nove mogućnosti.

Zagrepčanka Blaženka Rogulj, koja je bila zaposlena 21 godinu, rekla je da se tijekom tog razdoblja osjećala korisnije i ravnopravnije. "Život je bolji i kvalitetniji ako se radi", kazala je, a s njom se slaže Koprivničanka Vesna Babić.

"Kao volonterka sam 12 godina radila u tajništvu Saveza i za to vrijeme naučila sam raditi na kompjutoru, poslovanje ureda, a bila sam i voditeljica brojnih projekta", kazala je. Dodaje kako ni sad ne miruje već se učlanila u povijesno i planinarsko društvo te želi obnoviti znanje engleskog jezika.

Zapošljavanje slijepih nikad lošije

Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić ustvrdio je da slijepe osobe u Hrvatskoj nikad nisu bile u lošijoj situaciji kada je riječ o zapošljavanju.

Primjerice, u Hrvatskom saboru slijepa je osoba otišla u mirovinu, a na njeno radno mjesto nije došla druga, u Hrvatskoj gospodarskoj komori slijepa osoba je otpuštena, a u Ministarstvu socijalne politike i mladih ne radi niti jedna.

"Svijetli primjer je Grad Zagreb gdje radi veći broj slijepih osoba", dodao je.

Slijepim ženama potporu su dale i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić te Lidija Hrastić, ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.