Biznis

Hrvatska iskoristila tek 45 posto novca iz fondova Europske unije

Hrvatska iskoristila tek 45 posto novca iz fondova Europske unije

Do prvog prosinca 2014. godine Hrvatska je iz fondova Europske unije za razdoblje 2007.-2013. od raspoloživih 1,45 milijardi eura apsorbirala tek oko 45 posto dodijeljenoga iznosa, dok su Litva i Estonija povukle više od 90 posto odobrenih sredstava, Poljska 82, a Slovenija 76 posto.

 

Iz zajedničke blagajne u Bruxellesu Hrvatska u novom financijskom razdoblju do 2020. može dobiti više od osam milijardi eura, naravno ukoliko uspije ponuditi kvalitetne projekte.  

Niska iskorištenost izdašne europske financijske omotnice u proteklim godinama nije iznenađenje za Ružicu Gelo, direktoricu Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ocjenjujući efekte ostvarene tijekom prvih godinu i pol članstva RH u Uniji Gelo ističe:

"Iako političari iz vladajuće garniture navode kako su do sada povučeni milijuni eura pravi učinak europskih fondova na hrvatsko gospodarstvo bit će mjerljiv za sedam godina, što u našem slučaju znači tek tamo 2019."

Zbog toga, kaže Gelo, možda i nije baš uputno danas uspoređivati Hrvatsku i postignuća vezana 12 novijih članica EU.

Ipak, upozorava, trenutačna ocjena o pripremljenosti projekata za korištenje sredstava mogla bi i morala biti značajno bolja nego što jest.

Upravo iskustva svih zemalja koje su prije Hrvatske ušle u Uniju, podsjeća, svjedoče o golemoj važnosti europskih fondova za javne investicije, ali upozoravaju i na činjenicu da presudnu ulogu u povlačenju tih sredstava imaju kvalitetne nacionalne politike koje su temelj za kreiranje i pripremu investicijskih projekata.

Fondovi EU, pokazalo se u proteklim godinama, bili su spasonosno rješenje za sve zemlje središnje i istočne Europe premda je u svim tim državama u prvim godinama nakon njihovog pristupanja u članstvo EU došlo do pada ključnih parametara u gospodarstvu.

"Što je država siromašnija, to su joj europski fondovi važniji u javnim investicijama. U uvjetima krize kao što je sada u Hrvatskoj, ti su fondovi jedini izvor za javna ulaganja," ističe direktorica Komorina Centra za EU.

Hrvatska godišnje do 2020. može dobiti više od milijardu eura što je svrstava u središnju poziciju rang liste ostalih članica. Stoga je trenutačno najvažnije definirati kvalitetne projekte, neovisno jesu li u pitanju alokacije u segmentu zaštite okoliša, voda, obnove željeznice i slično.

Zadovoljna je inicijativom koju svjedoči poduzetnički sektor, projekti su u visokoj fazi pripremljenosti što najavljuje kako će vjerojatno optimalno iskoristiti moguća sredstva iz EU fondova.

Kako bi se što bolje iskoristio potencijal fondova EU koji mogu pokrenuti investicije i poslovne aktivnosti Hrvatska gospodarska komora, najavljuje Gelo, priprema brojne nove usluge za poduzetnike. Članstvu na raspolaganju je i Zajednica poslovnih savjetnika s bazom podataka njihovih EU projekata, uz besplatne savjete i ocjene  projekata koji će aplicirati za novac iz fondova EU. 
 

Poslovni.hr


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.