Prema podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu u mjesecu studenome zabilježeno je 177 tisuća dolazaka (+9 posto) i 445 tisuća noćenja (+0,3 posto). U navedenom razdoblju strani turisti su ostvarili 118 tisuća dolazaka (+11 posto), a domaći turisti su ostvarili 59 tisuća dolazaka (+5,5 posto).

Poraste u dolascima i noćenjima u mjesecu studenome bilježe Dubrovačko-neretvanska županija s ostvarenih 21 tisuću dolazaka (rast od 10 posto) i 55 tisuća noćenja (rast od 2 posto), Zadarska županija s ostvarnih 11 tisuća dolazaka (rast od 18 posto) i 37 tisuća noćenja (rast od 10 posto), Ličko-senjska županija s ostvarenih 6 tisuća dolazaka (rast od 22 posto) i 9 tisuća noćenja (rast od 14 posto) te grad Zagreb s ostvarenih 60 tisuća dolazaka (rast od 16 posto) i 109 tisuća noćenja (rast od 13 posto).

U mjesecu studenome u Istarskoj županiji su ostvareni dolasci na razini prošle godine (25 tisuća dolazaka), ali i pad u noćenjima od 7 posto (87 tisuća noćenja). Kvarner bilježi rast dolazaka od 8 posto (32 tisuće dolazaka) te pad u noćenjima od 10 posto (78 tisuća noćenja), kao i Šibensko-kninska županija u kojoj je ostvareno 5 posto više dolazaka (5 tisuća dolazaka) te pad u noćenjima od 9 posto (15 tisuća noćenja). Splitsko-dalmatinska županija biljež pad u dolascima od 3 posto (18 tisuća dolazaka), ali i porast u noćenjima kojih je u mjesecu studenome ostvareno 56 tisuća (rast od 1 posto).

„Porast dolazaka turista od gotovo 10 posto u mjesecu studenome ukazuje na činjenicu kako provedene aktivnosti Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, a koje se provode s ciljem produljenja turističke sezone, imaju svoju svrhu. Očekujem da će se pozitivan trend rasta nastaviti i tijekom mjeseca prosinca te da će turistički sektor u 2014. godini ostvariti odlične rezultate, kako one fizičke tako i financijske. Od 2015. godine krećemo s implementacijom Starteškog marketinškog plana te s cjelovitim PPS programom Hrvatska 365. Cilj naših aktivnosti je pozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije koja nudi raznovrsnu i bogatu ponudu", rekao je ministar turizma Darko Lorencin, dodavši kako je Hrvatska sve popularnija destinacija među turistima s dalekih tržišta.

Upravo su turisti s dalekih tržišta u mjesecu studenome ostvarivali najveće poraste u dolascima i noćenjima. Najviše je bilo Japanaca koji su ostvarili 13 tisuća dolazaka (rast od 9 posto) i 15 tisuća noćenja (rast od 11 posto), dok su Južnokoreanci ostvarili 10 tisuća dolazaka (rast od 290 posto) i 12 tisuća noćenja (rast od 254 posto). U studenome je Hrvatsku posjetilo 5 tisuća turista iz SAD-a (rast od 4 posto) koji su ostvarili 14 isuća noćenja (rast od 11 posto), dok su kineski turisti ostvarili 2 tisuće dolazaka (rast od 78 posto) i 3 tisuće noćenja (rast od 54 posto). Dobri rezultati su postignuti i na tradicionalnim europskim tržištima. Tako je u mjesecu studenome Hrvatsku posjetilo oko 10 tisuća slovenskih turista (rast od 13 posto), 2 tisuće mađarskih (rast od 15 posto) te oko tisuću čeških (rast od 35 posto) i nizozemskih turista (rast od 11 posto).

 

U prvih jedanaest mjeseci rast dolazaka 5 posto i noćenja 2 posto

Kumulativno od siječnja do studenoga ostvareno je 12,9 milijuna dolazaka (+4,6 posto) i 73,17 milijuna noćenja (+2 posto). U navedenom razdoblju strani turisti su ostvarili 11,6 milijuna dolazaka (+5 posto), a domaći turisti su ostvarili 1,2 milijuna dolazaka (+1 posto).

Poraste u dolascima i noćenjima u prvih jedanaest mjeseci bilježe Istarska županija s ostvarenih 3,2 milijuna dolazaka (rast od 2 posto) i 22 milijuna noćenja (rast od 1 posto), Splitsko-dalmatinska županija s ostvarenih 2,3 milijuna dolazaka (rast od 9 posto) i 13,4 milijuna noćenja (rast od 5 posto), Zadarska županija s ostvarenih 1,4 milijuna dolazaka (rast od 7 posto) i 10 milijuna noćenja (rast od 5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija s ostvarenih 1,4 milijuna dolazaka (rast od 9 posto) i 6,4 milijuna noćenja (rast od 4 posto), Ličko-senjska županija s ostvarenih 519 tisuća dolazaka (rast od 6 posto) i 2 milijuna noćenja (rast od 5 posto) te grad Zagreb s ostvarenih 854 tisuće dolazaka (rast od 12 posto) i 1,5 milijuna noćenja (rast od 12 posto). U navedenom razdoblju Šibensko-kninska županija bilježi rast u dolascima od 1,5 posto (832 tisuće dolazaka) te pad u noćenjima od 1 posto ( 5,3 milijuna noćenja), dok Kvarner bilježi pad u dolascima od 1 posto (2,2 milijuna dolazaka) i pad u noćenjima od 3 posto (12,2 milijuna noćenja).

U prvih jedanaest mjeseci najveći promet ostvarili su turisti iz Njemačke koji su realzirali 2 milijuna dolazaka (+2 posto) i 15,6 milijuna noćenja (+1,5 posto). Slijede turisti iz Slovenije s ostvarenih 1,18 milijuna dolazaka (+2 posto) i 7,8 milijuna noćenja (+2,3 posto) te Austrije s ostvarenih 1 milijun dolazaka (+4,3 posto) i 5,9 milijuna noćenja (+3 posto). Rast turističkog prometa zabilježili su i turisti sa ostalih najvažnijih emitivnih tržišta. Tako su talijanski turisti ostvarili porast od 3 posto u dolascima (950 tisuća dolazaka), kao i slovački s 375 tisuća dolazaka. Među deset najjačih emitivnih tržišta nalazi se i britansko tržište s ostvarenih 440 tisuća dolazaka (rast od 10 posto) i 2,3 milijuna noćenja (rast od 9 posto).