Cijene nafte bit će velika priča za 2015. godinu. To je šok koji se dogodi jednom u generaciji i imat će ogromne odjeke, rekao je Kenneth Rogoff, profesor ekonomije s Harvarda za Bloomberg.

 

Cijena barela sirove nafte prekjučer se spustila ispod 50 dolara prvi put od svibnja 2009. godine.

Cijene su u 2014. ukupno pale za 48 posto, nakon što su tri godine bile najviše u povijesti. Nastavi li se taj trend i u ovoj godini, uvelike će utjecati i na nacionalne ekonomije, točnije na kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), zbog čega bi i Hrvatska, ne svojom zaslugom mogla čak zabilježiti njegov rast

Ako cijena padne ispod 39 dolara za barel, mogli bismo doživjeti nastavak pada na svega 30 dolara, izjavio je Walter Zimmerman, glavni tehnički strateg za United-ICAP u Jersey Cityju, koji je prognozirao pad cijena 2014. godine.

Cijene će se na kraju temeljiti na emocionalnoj odluci, a ne na odnosu ponude i potražnje, rekao je Zimmerman za Bloomberg.

Najveći dobitnik bit će Filipini, a najveći su gubitnici Saudijska Arabija, Rusija i UAE, navodi Oxford Economics u svojoj najnovijoj analizi 45 nacionalnih ekonomija. Hrvatska se na toj ljestvici smjestila na 10. mjesto te bi po prognozama Oxford Economicsa, jedne od vodećih svjetskih nezavisnih kompanija koja se bavi ekonomskim prognoziranjem i analizom, u razdoblju 2015. - 2016. mogla zabilježiti rast BDP-a od nešto manje od jedan posto, i to samo na račun jeftinije nafte.

Uvoznici nafte, kojih ima najviše u razvijenim zemljama, ali i zemljama u ubrzanom razvoju, imat će koristi zbog smanjenje troškova na gorivo dok će izvoznici imati manje prihode.

Za izvoznike nafte, koji nemaju snažna fiskalna pravila, pritisci na proračun i valutu bi mogli biti značajni, što može dovesti do rasta inflacije i daljnje deprecijacije njihove valute.

Također, pad cijena nafte omogućava mnogim zemljama da smanje izdvajanja za energiju i ta sredstva iskoriste za druge namjene.