Srbijanska vlada rekla je u nedjelju u imovinskom sporu s kosovskim vlastima da neće prihvatiti nastojanja Prištine da preuzme stopostotno vlasništvo u rudarsko-topioničarskom kombinatu Trepča iz Kosovske Mitrovice zaprijetivši ugrožavanjem normalizacije odnosa Srbije i Kosova.

Predstavnici vlade su na tiskovnoj konferenciji, u povodu najava kosovskog vodstva da će preuzeti Trepču, upozorili da je "većinski vlasnik Trepče Fond za razvoj Republike Srbije", te da bi Priština preuzimanjem ove tvrtke potkopala dosadašnje rezultate dijaloga o normalizaciji odnosa s Beogradom, destabilizirala stanje na Kosovu, te ugrozila egzistenciju zaposlenih.

Srbija ne priznaje neovisnost Kosova proglašenu 2008. koju je priznalo 108 od 193 članice Ujedinjenih naroda i nastavlja tvrditi da je to njezina južna pokrajina pa polaže pravo i na državnu imovinu na Kosovu. Premijeri dviju zemalja ove godine bi u Bruxellesu trebali razgovarati o kosovskoj imovini što bi moglo značiti i rješavanje statusa Trepče koja je sada podijeljena na sjeverni srpski i južni albanski dio.

Sredinom siječnja srbijanska vlada namjerava s američkom tvrtkom NGP iz Illinoisa trebala potpisati ugovor o strateškom partnerstvu, prema kojem bi Amerikanci postali vlasnici 49 posto kapitala Trepče na sjeveru Kosova. Planove Beograda ne prihvaća Priština za koju je Trepča kosovska i nije djeljiva.

Prema riječima direktora vladina ureda za Kosovo Marka Đurića, najnovija inicijativa Prištine je pokušaj jednostranog otimanja i konfiskaciji Trepče, preuzimanja 100 posto vlasništva i 100 posto upravljačkih prava u toj kompaniji.

Vlada Srbije smatra da taj čin čini besmislenim cijeli pregovarački proces u Bruxellesu, rekao je Đurić na konferenciji za novinare u vladi i napomenuo da o Trepči ovisi oko 4.000 Srba na Kosovu i oko 20.000 članova njihovih obitelji.

"Naša poruka gospodinu (Isi) Mustafi i gospodinu (Hashimu) Thaciju i onima koji odlučuju u Prištini je: Ne dirajte ono što je naše", poručio je Đurić na tiskovnoj konferenciji u povodu najava prištinskih vlasti da će 2. veljače usvojiti zakon kojim preuzimaju 100 posto vlasništva i upravljačka prava u Trepči.

Đurić je prekao da se rudna nalazišta ovog rudnika prostiru ispod tla središnje Srbije, a ne na Kosovu.

Predstavnici srbijanske vlade pozvali su međunarodnu zajednicu da svojim utjecajem na kosovske vlasti pridonese rješavanju spora o vlasništvu nad Trepčom - dijalogom Beograda i Prištine, a ne jednostranim aktima Prištine.

Ministar gospodarstva Željko Sertić naglasio je da Fond za razvoj Republike Srbije ima 56 posto vlasništva kapitala Trepče, a da su dugovi tvrtke oko 400 milijuna dolara.

Sertić je ukazao i da je srbijanska vlada odlučila obustaviti privatizaciju 19 poduzeća s Kosova dok traju pregovori u Bruxellesu.

Prema riječima srbijanskog ministra rada, zapošljavanja i socijalne skrbi Aleksandra Vulina, više od 3.000 radnika u rudniku Trepča u ponedjeljak će započeti prosvjed i štrajk koji će trajati dok se ne riješi problem vlasništva.

Vulin je podsjetio da je pod okriljem EU-a dogovoreno održavanje Bruxellesa 2 i Bruxellesa 3, gdje bi tema trebala biti upravo imovina na Kosovu, budući Trepča nije jedini problem.

"Kakva je onda svrha tih razgovora ako potezi budu jednostrani", rekao je Vulin.

Prema ranijem pisanju prištinskim medija, kosovska vlada usvojila je prijedlog izmjena zakona o javnim poduzećima, kojime se otvara put da Trepča pređe u vlasništvo Kosova, a predsjedništvo kosovskg parlamenta odlučilo je da se prijedlog zakona po hitnom postupku uvrsti u dnevni red zasjedanja u ponedjeljak 19. siječnja.

Američka veleposlanica u Prištini Tracy Jacobson ocijenila je u nedjelju da je rešavanje sudbine Trepče "težak posao".

Ona je na Twitteru napisala kako kosovska vlada radi na "sprječavanju likvidacije Trepče priznajući odluku suda, interes zajednice i realnost proračuna", izvijestili su srbijanski elektronički mediji.

Trepča je veliko nalazište olova i cinka, koje se prostire duž zapadne, jugozapadne i južne strane planine Kopaonik, a ubraja se među veća u Europi.

Rudarsko-metalurško-kemijski kombinat olova i cinka ranije je zapošljavao oko 20.000 radnika i proizvodio približno 70 mineralnih sirovina u bivšoj SFRJ, ali danas, zbog neriješenih političkih, imovinskih i pravnih odnosa ne radi veći dio tvrtke, s dodatnim problemom zastarjele opreme i nagomilanih dugova.