186 zemalja
Indeks ekonomskih sloboda: Hrvatska na 81. mjestu
Indeks ekonomskih sloboda 2015. godine, kojeg zajednički izdaju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, a za regiju objavljuje strateški partner Adriatic Institut za javnu politiku, procjenjuje razvoj ekonomske politike 186 zemalja u šest regija diljem svijeta. Indeks je svijet podijelio na 6 regija: Sjevernu Ameriku, Bliski istok i sjevernu Afriku, Južnu i središnju Ameriku/Karibe, Aziju-Pacifik, Europu i Supsaharsku Afriku.
Index.hr prvi u Hrvatskoj objavljuje rezultate Indeksa ekonomskih sloboda.
Zemlje obuhvaćene Indeksom procjenjivale su se u periodu između 1. lipnja 2013. godine i 30. lipnja 2014. godine.
Indeks rangira i ocjenjuje gospodarstva tih zemalja na temelju rezultata koje ostvaruju u 10 područja koja utječu na ukupnu ekonomsku slobodu, a koja su podijeljena na kategorije kroz koje se evaluira vladavina zakona, poštivanje principa ograničene vlade, regulativna učinkovitost te domaća i međunarodna otvorenost tržišta.
Zemlje su rangirane na sljedeći način:
Preko 80 bodova - ekonomski slobodne
Od 70 do 80 bodova - uglavnom ekonomski slobodne
Od 60 do 70 bodova - ekonomski umjereno slobodne
Od 50 do 60 bodova - uglavnom ekonomski neslobodne
Manje od 50 bodova - ekonomski represivne
Od 178 zemalja koje su ocijenjene u ovogodišnjem izdanju Indeksa,
samo njih 5 dobilo je najviše ocijene, što ih je stavilo u kategoriju
"ekonomski slobodnih" zemalja. 30 zemalja upalo je u kategoriju
"uglavnom ekonomski slobodnih", a 55 zemalja potpalo je pod kategoriju
"ekonomski umjereno slobodnih".
S negativne strane Indeksa, 62 ekonomije zaradile su ocjenu "uglavnom neslobodnih", a njih 26 smatra se "represivnih".
Bolji nego prošle godine, ali i dalje u zaostatku
Hrvatska je 81. zemlja na svijetu te 35. zemlja u regiji (Europi) po kriterijima ekonomskih sloboda navedenih u Indeksu ekonomskih sloboda za 2015. godinu.
U Indeksu se navodi kako je Hrvatska ostvarila rezultat od 61,5
bodova na indeksu ekonomskih sloboda, što je za 1,1 bod bolje od
prošlogodišnjeg rezultata. Taj rezultat smješta je u kategoriju
"ekonomski umjereno slobodnih" zemalja. Poboljšanje je postignuto
zahvaljujući pozitivnim rezultatima na 5 od 10 područja koje Indeks
prati, a među njima se nalaze sloboda od korupcije, fiskalna sloboda te
sloboda rada.
Unatoč tome što je Hrvatska ove godine zabilježila najbolji rezultat
dosad, i dalje kaska za mnogim zemljama iz regije (Europe). U usporedbi s
regijom, čiji prosjek iznosi 67 bodova, Hrvatska ostvaruje slab
rezultat.
U regiji Europe, jedina ekonomski slobodna zemlja (očekivano) je
Švicarska, s 80.5 bodova. Sjeverna Amerika i Europa imaju najviše
rezultate među rangiranim regijama. Sjeverna Amerika bilježi prosjek od
76, a Europa od 67 bodova.
Unatoč tome što je 2013. godine pristupila Europskoj uniji, Hrvatska se i
dalje bori s boljkama koje muče tranzicijska gospodarstva. Sudstvo nije
u potpunosti nezavisno, a visoka razina korupcije zabilježena je u
područjima biznisa, obrazovanja i osnovnih državnih usluga. Katastarski
unosci i dalje nisu dovoljno transparentni.
Ekonomski slobodniji od Slovenije, Srbije i BiH
Srbija se domogla praga od 60 bodova te napredovala iz kategorije "uglavnom ekonomski neslobodne" u kategoriju "ekonomski umjereno slobodne" zemlje. Slovenija je ostvarila 60, a BiH 59.0 bodova.
S druge strane, Crna Gora i Albanija valorizirane su kao ekonomski slobodnije od Hrvatske. Crna Gora tako je ostvarila 64.7, a Albanija 65.7 bodova.
EKONOMSKE SLOBODE
Vladavina zakona
Imovinska prava: 40.0
Sloboda od korupcije: 48.0
Korupcija se smatra prevladavajućim obrascem ponašanja u velikim
državnim tvrtkama, u zdravstvenom sektoru, na sveučilištima, u
postupcima javne nabave, u graditeljstvu te u katastarskim uredima.
Unatoč tome što se neke reforme trenutačno provode, sudski sustav je spor, neučinkovit i nezgrapan.
Zanimljivo je kako je Hrvatska u području imovinskih prava ostvarila
rezultat koji je za 2.8 boda niži od svjetskog prosjeka, dok je kod
slobode od korupcije ostvarila 6,1 bodova više od globalnog prosjeka.
Veličina državne uprave
Fiskalna sloboda: 74.9
Državna potrošnja: 46.5
Hrvatska državna uprava troši 42,2 posto domaće ekonomije, a javni dug iznosi 60 posto domaćih prihoda.
Za usporedbu, prosječna svjetska državna potrošnja iznosi 34.7 posto BDP-a, a prosječna razina javnoga duga država pokrivenih Indeksom iznosi nešto preko 50 posto njihovog BDP-a.
Uspoređeno sa svjetskim prosjekom, rezultati unapređivanja fiskalne slobode slabi su, a oni obuzdavanja državne potrošnje krajnje su poražavajući. Hrvatska je tako na području fiskalne slobode 2,5 boda ispod prosjeka, a na području državne potrošnje za svjetskim prosjekom zaostaje nevjerojatnih 15,2 boda.
Učinkovitost regulativnih propisa
Sloboda poslovanja: 55.8
Sloboda rada: 42.8
Monetarna sloboda: 80.0
Reforme su učinile postupak otvaranja firma jednostavnijim, no na području regulative i dalje postoje mnogobrojne zapreke. Tržište rada i dalje je teško pokretljivo.
Sloboda poslovanja i sloboda rada u Hrvatskoj dobrano kaskaju za
svjetskim prosjekom. Dok je prva 8,3 boda ispod prosjeka, druga je čak
18,5 bodova ispod globalnog prosjeka. U kategoriji učinkovitosti
regulativnih propisa tek monetarna sloboda nadilazi svjetski prosjek,
bilježeći punih 5 bodova više od prosjeka.
Otvorenost tržišta
Trgovinska sloboda: 87.2
Investicijska sloboda: 80.0
Financijska sloboda: 60.0
Domaće i inozemne tvrtke u Hrvatskoj u praksi nailaze na jednak tretman. Financijski sustav postao je kompetitivniji, a bankarski sektor - u koji spada i 30 komercijalnih banaka - je relativno učinkovit.
Tržište kapitala u Hrvatskoj nije u potpunosti razvijeno te kaska za drugim ključnim tržištima Europske unije.
Kategorija otvorenost tržišta spada u jedinu kategoriju u kojoj je na sve tri praćene slobode ostvaren pozitivni odmak od svjetskog prosjeka. Trgovinska sloboda u Hrvatskoj tako je 11,8 bodova iznad prosjeka, investicijska sloboda za ogromnih 25,2 boda veća je od globalnog prosjeka, a financijska sloboda prelazi prosjek za čak 11,5 bodova.
Vezane vijesti
-
Premijer Andrej Plenković istaknuo je u srijedu kako je Hrvatska u osam godina članstva u EU povukla 50 milijardi kuna više nego je uplatila, naglasivši kako problema u povlačenju novca iz europskih fondova ima u svim zemljama.
-
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozvao je u utorak Vladu da hitno donose mjere koje će ublažiti negativan utjecaj povijesnog poskupljenja goriva na gospodarstvo i standard građana te spriječiti još veću ukupnu inflaciju.
-
Premijer Andrej Plenković objavio je u subotu da je potvrda investicijskog rejtinga Hrvatske i procjena gospodarskog rasta u ovoj godini od 6,5 posto, potvrda dobre Vladine politike koja je u razdoblju pandemije očuvala hrvatsku gospodarsku i financijsku stabilnost.
-
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić poručio je u nedjelju da ove godine neće biti smanjenja poreza na dodanu vrijednost (PDV) na hranu, s obzirom da se tek stabiliziramo nakon krize 2020. godine.
Izdvojeno
-
Istezanje svako jutro može poboljšati fleksibilnost i opskrbiti vas energijom za dan koji je pred vama. Većina ljudi ima potrebu protegnuti se nakon buđenja kako bi ublažili ukočenost zglobova i poboljšali cirkulaciju.
-
Gostujući kod Mile Moralić u Točki na tjedan, predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin otkrila je što najviše zamjera aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću
-
Širom Izraela u nedjelju su se oglasile sirene nakon čega je uslijedilo više raketnih napada iz smjera Libanona u kojima je ranjeno više ljudi, objavila je izraelska vojska.
-
Hrvatska još uvijek previše energenata uvozi te i dalje prevladavaju fosilni izvori, no ima sve uvjete za dobru zelenu tranziciju u kojoj će prevladavati energija iz obnovljivih izvora, naglasci su s konferencije Energetski sektor - prilike i izazovi.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.