Raste industrijska proizvodnja, raste izvoz, ekonomske analize predviđaju rast BDP-a do kraja godine.

Paralelno, Vlada pomaže dužnicima u švicarskim francima, oprašta dugove socijalno najugroženijima, a iz Ministartva rada poručuju kako će rezultate dati i aktivne mjere politike zapošljavanja.

Je li ovo godina u kojoj će početi dugoočekivani oporavak gospodarstva? Hoće li Vladine reformske mjere u godini kraja mandata dati rezultata, a građani napokon mirnije živjet? Vidi li se svjetlo na kraju tunela, donosi Ana Katulić.

Prema najavama analitičara s Ekonomskog instituta u ovoj bi godini trebao započeti dugoočekivani oporavak gospodartva.

Predviđaju da će hrvatski BDP u 2015. rasti za 0,2 posto, a u 2016. za 0,9 posto. Državni zavod za statistiku objavio kako je u prosincu prošle godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj skočila 5,3 posto na godišnjoj razini, najviše od početka 2009. i već četvrti mjesec zaredom raste. No, ekonomski analitičar Guste Santini je neumoljiv- rast od 0,2 posto je beznačajan, to nije rast, rekao je za Media servis.

"To je na razini statističke greške. Što je to u uvjetima kad imate prema inozemstvu kamatu? Kako Hrvatska ima inozemni dug koji je na razini društvenog proizvoda, u tim uvjetima rast koji je manji od kamatne stope nije rast", kaže Santini. A i taj mršavi porast BDP-a nije rezultat rada Vlade i restrukturiranja gospodarstva, upozorava Santini. U zemlji gdje pada zaposlenost, a ljudi iseljavaju, Vladine poruke kako su potrebna dva mandata da bi se vidjeli rezultati- naziva isprikama.

"Ako vi imate dvije, tri godine da se ništa ne radi i onda kažete u četvrtoj da vam treba još mandat- to je priča za malu djecu. Socijalni problemi koji su danas prisutni i o kojima se danas razgovara unazad godinu dana nije se ni razgovaralo. Nas očekuju novi problemi i bez odlučne intervencije u postojeću ekonomsku politiku Hrvatska će dalje tonuti", poručuje Santini. Da nam je potrebna aktivna socijalna politika smatra i Ilija Rkman iz udruge Potrošač. Iako pozdravlja potez oko oprosta duga, upozorava kako sve te mjere dolaze prekasno i ne možemo govoriti o novom početku jer bi novi početak trebao značiti i nova radna mjesta, poručuje Rkman.

"I prema broju blokiranih trenutak je to koji je prošao pet minuta nakon podne. I Vlada i sve institucije države moraju pronaći izlazak; a to je proaktivna socijalna politika, proaktivna politika oporavka gospodarstva i otvaranje radnih mjesta", dodaje. Najava rasta svakako je dobar znak, no pitanje je hoće li građani u to povjerovati, smatra pak psihologinja Mirjana Nazor. Vlada želi ostaviti dobar dojam u javnosti, posebice uoči izbora, no na kraju ispada kako dio odluka koje donosi nisu do kraja promišljene, dodaje.

"Dakle, bez obzira što je informacija načelno pozitivna pitanje je jesu li građani spremni u to povjerovati u ovom trenutku. Da su to neki potezi koje Vlada vuče jer se nada da bi mogla još jednom dobiti izbore, a da je veliko pitanje na duge staze koliko će to zaista zaživjeti i ljudima omogućiti kvalitetniji život", kaže Nazor. A što kažu građani? Hrvatski potrošači prema posljednjem istraživanju kompanije Nielsen među najpesimističnijima su u svijetu, u grupi s Italijom i Južnom Korejom. Jesu li optimisti ili pesimisti kad je u pitanju gospodarki oporavak, upitali smo građane na jednoj zagrebačkoj tržnici.

"To bi mi htjeli da bude, ako bude vidjet ćemo" "Ne znam" "Ne bih rekla da će biti bolje jer to bi trebao biti čarobni štapić kojim bi se mahnulo da se to poboljša jer je previše kriminala, korupcije i svega. Ljudi moraju po kontejnerima kopat da bi preživjeli" "Ako Milanović nastavi sa svojim programom onda će biti bolje, ja vjerujem u njega", komentiraju građani.