Nakon što je Europska središnja banka (ECB) nenadano u srijedu odlučila da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove i na grčku središnju banku prebacila teret financiranja grčkih banaka, Grčka je u četvrtak priopćila da ne pristaje na "ucjenu" partnera iz Europske unije, nego da želi dogovor oko duga i mjera štednje.

Neočekivana odluka ECB-a koja znači da će grčka središnja banka morati osigurati desetke milijarda eura hitnih zajmova u tjednima koji dolaze, izazvana je time što mnogi u Frankfurtu smatraju da je nova grčka vlada odustala od provedbe međunarodnog programa pomoći uvjetovanog reformama.

"Grčka nikoga ne ucjenjuje, ali ne pristaje ni na ucjenu", rekao je jedan vladin dužnosnik i dodao kako vlada kani poštovati volju naroda koji ju je izabrao na siječanjskim izborima.

"Ne pristajemo na ucjenu jer smo upravo dobili mandat od naroda", rekao je ministar reforme uprave George Katrugalos. "Ne želimo sukob, ali ni poniženje".

Vladin glasnogovornik Gabriel Sakelaridis prikazao je tu odluku centralne europske banke kao poruku cijelom EU-u da je nužno što prije naći rješenje za spas Grčke. "Odluka ECB-a čin je političkog pritiska da se što prije nađe rješenje, a ne da se pregovori i konzultacije s Grčkom razvlače", rekao je za grčku televiziju Mega. "Mi smo spremni na traženje dogovora koji neće kršiti mandat koji smo upravo dobili", dodao je.

Odluka ECB-a objavljena je samo nekoliko sati nakon što je novi grčki ministar financija Janis Varufakis nakon sastanka s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem ustvrdio da će ECB "učiniti sve što je potrebno" kako bi pomogla državama članicama kao što je Grčka. No dogodilo se upravo suprotno. Odluka ECB-a za koju je bila potrebna potpora većine guvernera središnjih banaka eurozone, pokazuje da su planovi nove grčke vlade zaprepastili mnoge, ne samo u Frankfurtu nego i u cijeloj eurozoni.

Odluka stupa na snagu 11. veljače, a znači da grčke državne obveznice vrijedne desetke milijarda eura kao i obveznice banaka za koje jamči Atena više neće biti prihvaćane kao kolateral u zamjenu za ECB-ove zajmove tim bankama. Umjesto toga, grčka središnja banka morat će grčkim bankama osigurati hitne zajmove i sama za to snositi rizik. Zapadne li središnja banka zbog toga u poteškoće, grčka vlada morat će priskočiti u pomoć, što joj neće biti nimalo lako.

Neočekivana odluka donesena je nakon što je grčka vlada pozvala ECB da održi njezine banke na životu dok ne dogovori ublažavanje dugova s partnerima iz eurozone. ECB je taj zahtjev ovom odlukom definitivno odbio, dodatno otežavajući situaciju u kojoj se Grčka nalazi.

Grčke banke dovedene su ovom odlukom u tešku poziciju. Dvije grčke banke već su počele koristiti hitne zajmove grčke središnje banke zbog povećanog povlačenja štednih depozita nakon izborne pobjede radikalno lijeve Sirize 25. siječnja.

Bez potpore vjerovnika i ECB-a Grčka bi se ubrzo mogla naći u teškoj financijskoj krizi. Budući da nema pristup tržištima zbog visokih troškova zaduživanja, grčka vlada ima dovoljno novca za još samo nekoliko mjeseci, a na ljeto mora vratiti oko 10 milijarda eura dugova.

Odluka ECB-a odrazila se odmah na tečaj eura koji je pao u odnosu na dolar.

Varufakis će se u četvrtak u Berlinu sastati s njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom.