Atana Grbić iz Eko Zadra istaknula je kako ih najviše smeta netransparentnost cijelog postupka dodjele koncesija i odluka Vlade

Državna Agencija za ugljikovodike započela je seriju savjetovanja u priobalnim gradovima, kako bi građane upoznala sa svim aspektima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, a pogotovo sa ekološkim aspektima i mogućem utjecaju na okoliš, piše Narodni list

Savjetovanje o "Strateškoj studiji o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu" Agencija je u Zadru održala proteklog tjedna u Velikoj vijećnici Zadarske županije, gdje se okupio veliki broj zainteresiranih građana.

Opasnost u Jadranu

Da u planove Vlade RH i njihov veliki projekt eksploatacije nafte i plina iz Jadrana nema previše povjerenja u javnosti, potvrdio je i župan Stipe Zrilić otvarajući savjetovanje.

-Ovdje mnogi ljudi žive od mora i uz more već generacijama i Jadran je, pogotovo za nas u županijama uz more, najveće prirodno bogatstvo. Već sad je Jadran gospodarskom djelatnošću koja se obavlja izložen negativnim utjecajima. Teško je sad reći jesmo li ili ne za eksploataciju ugljikovodika iz Jadrana, jer prvo trebamo dobiti kvalitetne znanstvene analize i sve relevantne podatke o mogućim opasnostima za okoliš, ljude i ostale djelatnosti - kazao je župan Zrilić dodajući kako treba biti izuzetno oprezan u ovakvim projektima.

Kako je kazala predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić, istraživanja i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu se provode preko 40 godina, no nikad prije nisu izazvali ovakav interes javnosti.

U uvodnom dijelu izlaganja Dorićeva je istaknula kako su uoči natječaja za koncesije na Jadranu, izmjenama zakona i uvjeta koncesioniranja daleko značajnije ograničili uvjete istraživanja i eksploatacije, nego je to dosad bio slučaj. Naime, u dosadašnjim uvjetima dopušteno je bilo istraživati na cjelokupnom području hrvatskog dijela Jadrana, dok je sada to pomaknuto značajno dalje od obale i otoka.

Treba istaknuti kako je s talijanske strane Jadrana dosad već odrađeno preko 1.300 probnih bušotina, dok ih je kod nas izbušeno tek 133. To je rezultiralo i značajnom razlikom u eksploataciji, pa tako Italija ima stotinjak plinskih i 38 naftnih platformi, dok s Hrvatske strane u sjevernom Jadranu imamo tek 18 plinskih platformi.

Gospodarski značaj

Istraživanja, za koja je Vlada izdala pet koncesija, mogu trajati pet godina, uz jednu godinu produženja, a tijekom prve tri godine izvode se seizmička snimanja koja pokazuju moguće potencijale. U četvrtoj i petoj godini investitori kreću u istražna bušenja, kojima se potvrđuje postojanje ugljikovodika i njihova količina.

Ukoliko u tih pet ili šest godina ne pronađu ugljikovodici prostor i koncesija se vraćaju državi, a u suprotnom kreće eksploatacija. Ipak prije samog postavljanja platformi i vađenja plina ili nafte, investitor je obavezan izraditi čitav niz planova, studija i znanstvenih istraživanja, kako bi se osigurala maksimalna sigurnost.

U izlaganju Barbara Dorić još je napomenula kako su gospodarski benefiti za državu, ali i gradove i općine u blizini istraživačkih polja, značajni već u fazi istraživanja. No, gospodarski i financijski efekti daleko su značajniji kad jednom započne eksploatacija, jer po novim pravilima investitor više ne daje državi samo 10 posto vrijednosti, već državi ide 55 posto, a investitoru 45. Državni dio eksploatiranih ugljikovodika dijelom dolazi u novcu, a dijelom u samim ugljikovodicima.

Uz predstavnicu AZU-a na savjetovanju su sudjelovali i na pitanja građana odgovarali i predstavnici tvrtke Ires ekologija d.o.o., koja je izradila Studiju.

Studija i sva prateća dokumentacija, koju je AZU predstavila u Zadru, može se pogledati na internetskim stranicama Agencije i Ministarstva gospodarstva, a za vrijeme trajanja javne rasprave i uvida, do 16. veljače, mogu se davati mišljenja i prijedlozi.

Zeleni aktivisti u prosvjedu

Prije samog savjetovanja pred Domom Zadarske županije okupili su se aktivisti Živog zida, Eko Zadra i drugih "zelenih" udruga, kako bi iskazali svoje neslaganje s planovima za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz Jadrana.

Kako je istaknula Atana Grbić iz Eko Zadra, najviše ih smeta netransparentnost cijelog postupka dodjele koncesija i odluka Vlade koja je donesena na zatvorenoj sjednici.

Sve to izaziva sumnju eko udruga koje se, kako najavljuju i iz udruge Eko Kvarner, pripremaju na skupljanje potpisa za novi referendum, kojim bi zaustavili cijeli postupak i već dodijeljenih pet koncesija za istraživanje.

Grupa aktivista pokušala je na savjetovanje ući s transparentima, no na ulazu su ih zaustavili zaštitari. Nakon kraće prepirke i pregovora, zaštitari su aktiviste pustili u zgradu, no prije toga im oduzevši transparente.