Zamjenik ministra financija Igor Rađenović izjavio je u srijedu u Saboru kako je osobno sklon prihvatiti ideju fiskalizacije osiguravajućih društava, za što su se u raspravi zauzeli oporbeni zastupnici.

Da predloženi zakon nije usklađen sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti upozorio je HDZ-ov Goran Marić.

"Osiguranja se plaćaju najčešće gotovinom, a za njih ne vrijedi Zakon o fiskalnoj odgovornosti i fiskalne blagajne. Zato i ne čudi da je došlo do tolikih zlouporaba, da se police osiguranja koja se uplaćuju kod posrednika uopće ne uplate, što se otkrije tek kada dođe do havarije ili štete", kazao je Marić.

Da osiguravajuća društva treba fiskalizirati misli i HDSSB-ov Krešimir Bubalo.

"Zašto nema fiskalne blagajne u biznisu koji godišnje 'izvrti' 8,56 milijardi kuna? Pa odgovor je jasan, vjerojatno pojedine kuće financiraju pojedine političke stranke koje štite takav način poslovanja", tvrdi Bubalo.

"Fiskalizacija prometa gotovine puno je dobroga učinila ovoj zemlji, pa možemo i trebamo krenuti korak dalje. Što se mene osobno tiče, kucate na otvorena vrata i vjerujem da tu možemo napraviti korak više", odgovorio im je Rađenović.

Na opomene oporbenih, ali i dijela vladajućih zastupnika, da zakon dopušta diskriminaciju po spolu kod sklapanja ugovora o osiguranju, Rađenović je najavio da će Vlada razmotriti nekoliko amandmana na tu odredbu i sigurno izaći s rješenjem koje nije diskriminirajuće.

Mariću su neprihvatljivi i predloženi uvjeti za članove uprava osiguravajućih društava, poput "dobrog ugleda i integriteta" ili "osobe za koju je moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoj posao".

Uvjeren je da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) neće moći kvalitetno odlučivati o tome tko ispunjava takve nemjerljive uvjete za članstvo u upravama osiguravajućih društava. "Od HANFA-e smo napravili ustanovu umjesto regulatornog tijela. Ona više nije neovisna", ustvrdio je Marić.

Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja prozvao je jer ne reagira na "ucjene" kojima su izloženi klijenti banaka, kojima se, kaže, kredit uvjetuje sklapanjem police životnog osiguranja kod društva vlasnički povezanog s bankom.

Bubalo pak tvrdi da osiguravatelji diskriminiraju i jedinice lokalne samouprave.

"Kad gledate tablice automobila, pomislite da je jedini grad u Hrvatskoj onaj što počinje s 'DA'. Pa jasno se vidi da se društva igraju procjenama rizika, izbjegavaju određene gradove i nanose im štetu", rekao je Bubalo.

Boro Grubišić (HDSSB) osiguravatelje je prozvao da izbjegavaju isplatiti naknadu štete po ugovoru, tvrdeći da je liječio čovjeka teško ozlijeđenog u prometnoj nesreći 1996. koji do danas nije uspio naplatiti štetu.

"Žalba njegova pa žalba osiguranja, pa pravna služba ova, pa onda vještak jedan, pa vještak drugi itd. i evo ga, podnio je zahtjev Europskom sudu za ljudska prava za naknadu štete za suđenje u razumnom roku", kazao je Grubišić.

Upozorio je kako je osiguranje automobila u Hrvatskoj višestruko skuplje nego, primjerice, u Njemačkoj, ako i da "10 godina morate kod istog osiguravatelja plaćati da bi imali bonus od nekih 50 posto".

Na manipulacije bonusima upozorava i HDZ-ov Ante Kulušić, koji tvrdi da je prošle godine na temelju autoodgovornosti prihodovano 500 milijuna kuna manje.

"Porez je 15 posto, što znači da je država izgubila 75 milijuna kuna prošle godine zbog nelegalnih bonusa i smanjenja premija auto odgovornosti", izračunao je Kulušić.