Nakon što se Europska unija poprilično opekla s Rumunjskom i Bugarskom, za Hrvatsku su pregovori protekli u značajno strožim kriterijima, što se i dan danas osjeća u promjenama zakonskih propisa koji se još uvijek usuglašavaju s europskim, piše Narodni list

Pogotovo je teška pozicija u pregovorima bila u sektoru ribarstva, a ribari su posljednjih nekoliko godina često prigovarali kako su naši pregovarači odradili loš posao i kako su mogli osigurati daleko bolje uvjete. No, čini se kako stvari polako ipak sjedaju na svoje mjesto i kako hrvatsko ribarstvo ipak kreće prema naprijed.

Prilagodbe EU

Proteklog tjedna u Zadru je održan sastanak Grupacije ribolova HGK u Županijskoj komori Zadar, na kojem je sudjelovalo 36 predstavnika poduzeća i institucija u ribarskom sektoru. Kako se navodi u priopćenju HGK, teme sastanka bile su regionalni plan upravljanja i tehnički dokument za derogaciju mreže plivarice, pojašnjavanje nadolazećih pravilnika o privremenoj mjeri obustave ulova, trajnoj obustavi po novom OP 2014.-2020., discardu i upotrebi svjetla u ribolovu. Također jedna od tema bila je i ovogodišnje ograničenje na 180 dozvoljenih dana u ribolovu srdele (20 dana mjesečno) i 144 dana u ribolovu na inćuna.

Pomoćnik ministra za ribarstvo, Ante Mišura, na sastanku je dao potrebna pojašnjenja pojedinih mjera, a također odgovore na pitanja sudionika sastanka u vezi problema koje ribari imaju u primjeni pojedinih mjera.

Posebno je značajno što se na sastanku predstavio i hrvatski prijedlog za izradu višegodišnjeg plana upravljanja stokovima male plave ribe u zoni GSA 17, koji je iznijela dr. sc. Krstina Mišlov i koji je jedan od preduvjeta za donošenje derogacije za dimenziju mreže plivarice srdelare (visina mreže i 70 posto od dubine).

Regionalni plan upravljanja koji je predstavila dr. sc. Mišlov trebao bi biti predložen svim partnerskim zemljama u Jadranu, odnosno Italiji i Sloveniji te Europskoj komisiji.

Ivan Birkić, predsjednik Grupacije ribolova HGK, koji inače dolazi iz jedne od vodećih tvrtki za ulov plave ribe, biogradske Adria Octopus d.o.o., zadovoljan je ovim sastankom i očito sve boljom suradnjom s institucijama na lokalnoj i nacionalnoj razini.

-Zadovoljni smo sastankom, jer imamo odličnu suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, a vjerujemo da smo konačno našli sugovornike i u Ministarstvu pomorstva koji su voljni surađivati i pomoći nam konstruktivno da prebrodimo problematiku koju nemaju naši kolege u Europi. Također, treba naglasiti da imamo izvanrednu suradnju sa Zadarskom županijom, koja je doista lider u rješavanju svih problema što se tiče ribarskog sektora, odnosno ulova, prerade ribe i marikulture. Možemo reći da su daleko ispred svih drugih županija u Hrvatskoj. Oko 50-ak posto nacionalne ribarske flote je u Zadarskoj županiji, hrvatska marikultura je najvećim dijelom u Zadarskoj županiji i mislim da je to prepoznato i da u Županiji daju veliku podršku našem sektoru. Mi to s druge strane vraćamo kroz rad, zapošljavanje i prihode i to se zasigurno isplati društvu u cjelini - kazao je Birkić i dodao kako je ovaj sastanak preteča sastanku koji će se održati u Rimu na MEDAC-u (RACMED) gdje će drugim zemljama u Jadranu biti predstavljen hrvatski prijedlog regionalnogi plana upravljanja.

Plan upravljanja

-U Zadru smo sudionike sastanka upoznali i s tehničkim dokumentom za derogaciju mreže plivarice, koji će biti prilog ovom višegodišnjem planu upravljanja. Dakle, kad se prihvati plan upravljanja, ujedno bi trebala biti prihvaćena i derogacija za mreže za sitnu plavu ribu. Hrvatska flota je jedna od najvećih plivaričarskih flota u svijetu za ulov sitne plave ribe i naši alati su vrlo selektivni te u odnosu na njih mi predlažemo vrlo kvalitetno upravljanje ribljim resursima u Jadranu i koje se nadamo da će biti prihvaćeno od strane ostalih zemalja. - kazao je Birkić.

Naime, Europska komisija je odlučila prekinuti uobičajenu praksu bacanja neželjenog dijela ulova (discard) nazad u more i od 1. siječnja ove godine u EU vladaju nova pravila, koja ribare prisiljavaju na obvezu zbrinjavanja odbačenog ulova kod sitne plave ribe. Problem je što u Hrvatskoj imamo drukčije uvjete od ostalih ribara u EU i što kod nas takva EU pravila ribarima proizvode nesrazmjerne troškove, koje su europski ribari izbjegli na vrijeme prilagođavajući se postupno godinama prije stupanja na snagu novih pravila.

Kako su naše plivarice vrlo selektivan alat, a još nismo riješili niti problem iskrcajnih mjesta kojih na obali još nema, te nemamo niti prostor za skladištenje neželjenog ulova kako to propisuju EU pravila, uspostava novog sustava u Hrvatskoj bi za ribare bila jednostavno preskupa.

Što se tiče scrapinga, kako nam kaže Birkić, nema straha da bi zbog smanjivanja hrvatske flote u naše more mogli doći Talijani ili neki drugi stranci.

-Scraping bi trebao biti vrlo pozitivan, postigli smo realne cijene za plovila koja će biti uništena, dakle ne pretplaćena niti potplaćena, već po realnim, tržišnim cijenama. Ne može se dogoditi da zbog scrapinga na naše područje uđu Talijani, jer mi upravljamo u našem nacionalnom moru s našom nacionalnom flotom i tu ne mogu doći drugi. Upravo će ovaj višegodišnji plan upravljanja onemogućiti da Talijani, Španjolci ili bilo tko iz Sredozemlja dođe i koristi naše resurse, što se trenutno hipotetski može dogoditi u ZERP-u. Također, uz program scrapinga koji se sad odvija po programu 2007.-20013., uspjeli smo se izboriti da nastavimo taj program i u novom razdoblju 2014.-2020. i s novim sredstvima, pa vjerujem kako će i ove godine biti još jedan natječaj za scraping. - zaključio je Birkić.

Čini se, usprkos brojnim problemima i ranijem nesnalaženju nadležnih institucija u prilagodbi europskim pravilima, da će hrvatsko ribarstvo ipak naći svoje mjesto na zahtjevnom EU tržištu, a da se pritom nećemo morati odreći tradicije i alata kojima se naši ribari služe već stoljećima. Naravno, Hrvatska je sad članica Europske unije i kao takva može pokrenuti i reviziju ugovora, a u suradnji s drugim zemljama članicama koje imaju interes u Jadranu pokrenuti promjene u odnosu EU komisije prema specifičnim uvjetima našeg mora i tradicijskog ribolova.