Kada bi plaće u dm-u bile na razini hrvatskog prosjeka u trgovini, najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj godinama bi godišnju dobit podebljavao za najmanje 10 milijuna eura, kazao je svojedobno direktor dm-a Mirko Mrakužić.

Njemački lider na tržištu drogerijskih proizvoda na završetku se lanjske poslovne godine pohvalio prosječnom plaćom radnika od 8528,82 kune, 13. i 14. plaćom, poklon-bonovima te sa 9% ukupno zaposlenih, odnosno 99 zaposlenica na rodiljskom dopustu za koje je i po novorođenčetu osigurano 3000 kuna.

Studenac na začelju

Zna li se kakve su stvarne prilike u hrvatskoj trgovini – plaća u dm-u mnogima je čudo. No Mrakužić smatra da je i ta svota, koju prodavači kod nekih drugih poslodavaca ne vide ni u nekoliko mjeseci, dostatna tek za lakše preživljavanje od 1. do 31. u mjesecu. Prema ljestvici plaća u trgovini koju je za Večernji list napravila Fina, prosječne plaće u sektoru i dalje su 100, čak i 200% manje nego u dm-u, piše Večernji list. .

U 2013. na začelju je bio Studenac s prosječnom plaćom od 3020 kuna, u što su uračunate ukupne plaće tog poslodavca, uključujući i menadžerske. Blizu Studencu su i plaće u Plodinama, 3661 kuna, pa u Konzumu u kojem je prosjek 3935 kuna. Uz dm pak na vrhu liste je Lidl, koji je ovih dana priopćio i da je u ožujku digao plaće svojih zaposlenika za 4,8%, dok je treća, znakovito, Diona petrinjskog mesnog magnata Gjure Gavrilovića.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić kaže da su s anketiranjem članova u sindikatu došli do svote od 4188,12 kuna bruto te 3187,58 kuna prosječne neto plaće prodavača u svim velikim trgovačkim sustavima u Hrvatskoj, osim u dm-u. No kako i statistike u prosjek uračunavaju sva radna mjesta pa i menadžerska u nekom sustavu, prema podacima DZS-a prosječna je plaća lani u prosincu u trgovini na malo iznosila 4211 kuna, dok je godišnji prosjek bio 4168 kuna. U ovome trenutku, objašnjava Štulić, pozitivno je i ako se zadrži sadašnji nivo plaća, zna li se da je većina radnika u sektoru ostala već i bez božićnice, regresa...

U cijeni rada i ulaganja

No činjenica da je prihod poduzetnika u trgovini u 2013., kada su ostvarili 213,5 milijardi kuna, u odnosu na 2008. pao za 43 milijarde, radnicima je i sindikatima mala utjeha. Pogotovo prije nadolazećih blagdana kada slijede dodatni neplaćeni prekovremeni sati, punjenja polica, dežuranja prije blagdana i na blagdane... kaže Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

– Pritisak međunarodne konkurencije na cijene i smanjena potražnja neminovno donose pritisak na cijenu rada. A poslodavci i investicije trebaju vratiti preko zaposlenih – kaže Sever.

Iako su plaće od siječnja zbog povećanja neoporezivog dohotka sitno veće, a i u deflaciji smo, radnici to, zbog skupljih energenata za 20-ak posto te režija, ne osjete. Dapače, odvajaju i od usta kako ih ne bi zadesile ovrhe pa je udio troška hrane u domaćinstvu sa 32 pao na 28%, rekao je Sever.