Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu, u mjesecu ožujku 2015. godine, ostvareno je 247 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 20 posto te 644 tisuća noćenja što predstavlja porast od 21 posto u odnosu na ožujak prošle godine.

Strani su turisti ostvarili 177 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 24 posto i 458 tisuća noćenja što predstavlja rast od 25 posto u odnosu na ožujak 2014. godine. Domaći turisti također bilježe rast u dolascima od 11 posto te u noćenjima od 13 posto.

„Dvoznamenkasti rast od 20 posto izvrstan je rezultat u prva tri mjeseca ove godine. Radi se o povećanju broja dolazaka i noćenja, a koje će pratiti i rezultati turističke potrošnje. To je rezultat programa Hrvatska 365, sve boljeg upravljanja turističkim proizvodom na destinacijama, povezivanja turističkih zajednica, organiziranim manifestacijama i događanjima. Vjerujemo da će se trend rasta turističkog prometa nastaviti te da ćemo imati odličnu predsezonu", istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin.

S ministrom se složio i direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić koji je naglasio kako program Hrvatska 365 predstavlja prvi koncept koji je fokusiran na razdoblja pred i posezone i u kojeg su uključeni svi subjekti turističkog sektora. Kako je rekao, važnu ulogu u ovim procesima je imao i Glavni ured HTZ-a, odnosno nove marketinške aktivnosti i strategije koje provodi ured. „Ostvareni rezultati u prva tri mjeseca ove godine dokaz su kako je Hrvatska, kao turistička destinacija, turistima interesantna i izvan glavnog dijela sezone. Vjerujem kako smo na pravom putu i da će turizam u Hrvatskoj u narednim godinama biti snažna cjelogodišnja djelatnost", zaključio je direktor Ivičić.

Prema udjelu u noćenjima u ožujku najbolji rezultati su ostvareni u Istri s 56 tisuća dolazaka (rast od 26 posto) i 186 tisuća noćenja (rast od 19 posto). Slijede Kvarner s 44 tisuće dolazaka (rast od 15 posto) i 117 tisuće noćenja (rast od 21 posto), grad Zagreb s 59 tisuća dolazaka (rast od 16 posto) i 106 tisuća noćenja (rast od 10 posto), Dubrovačko-neretvanska županija županija s 28 tisuća dolazaka (rast od 20 posto) i 77 tisuća noćenja (rast od 24 posto) te Splitsko-dalmatinska županija s ostvarenih 28 tisuća dolazaka (rast od 22 posto) i 75 tisuća noćenja (rast od 29 posto).

Poraste bilježe i ostale županije pa je tako u Zadarskoj u ožujku ostvareno 15 tisuća dolazaka (rast od 16 posto) i 48 tisuća noćenja (rast od 46 posto), u Šibensko-kninskoj 10 tisuća dolazaka (rast od 56 posto) i 27 tisuća noćenja (rast od 29 posto), dok je u Ličko-senjskoj ostvareno 6 tisuće dolazaka (rast od 17 posto) i 8 tisuće noćenja (rast od 14 posto).

Kumulativno sve destinacije u plusu

U razdoblju od siječnja do ožujka ostvareno je 485 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 19 posto te 1,3 milijuna noćenja što predstavlja porast od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Strani su turisti ostvarili 324 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 24 posto i 840 tisuća noćenja što predstavlja rast od 25 posto. Domaći turisti također bilježe rast u dolascima od 9 posto te od 11 posto u noćenjima.

Od siječnja do ožujka sve destinacije bilježe poraste u dolascima i noćenjima. Tako je u Istri ostvareno 93 tisuće dolazaka (rast od 18 posto) i 321 tisuća noćenja (rast od 15 posto). Slijede grad Zagreb sa 142 tisuće dolazaka (rast od 16 posto) i 267 tisuća noćenja (rast od 14 posto), Kvarner s 91 tisućom dolazaka (rast od 20 posto) i 241 tisućom noćenja (rast od 24 posto), Splitsko-dalmatinska županija s 55 tisuća dolazaka (rast od 24 posto) i 166 tisuća noćenja (rast od 34 posto) te Dubrovačko-neretvanska županija s ostvarenih 51 tisućom dolazaka (rast od 15 posto) i 150 tisuća noćenja (rast od 13 posto).

Poraste bilježe i ostale županije pa je tako u Zadarskoj ostvareno 27 tisuća dolazaka (rast od 17 posto) i 81 tisuća noćenja (rast od 35 posto), u Šibensko-kninskoj 15 tisuća dolazaka (rast od 39 posto) i 44 tisuće noćenja (rast od 14 posto), dok je u Ličko-senjskoj ostvareno 12 tisuća dolazaka (rast od 41 posto) i 17 tisuća noćenja (rast od 39 posto).

Pet najjačih tržišta u razdoblju od siječnja do ožujka po udjelu u noćenjima su: Austrija (66 posto više noćenja), NJemačka (21 posto više noćenja), Slovenija (13 posto više noćenja), Italija (6 posto više noćenja) i BiH (11 posto više noćenja). Velike poraste u noćenjima bilježimo i na dalekim tržištima kao što je primjerice japansko s porastom od 65 posto u noćenjima, korejsko s porastom od 47 posto u noćenjima ili američko s porastom od 52 posto u noćenjima.