O izlasku Grčke iz eurozone govori se već godinama, no službeni stav predstavnika Europske Unije i Europske centralne banke je uvijek bio da do toga ni u kojem slučaju ne smije i ne može doći, te da će mjere koje je poduzela EU u suradnji s grčkom vladom donijeti rezultate te pokrenuti uništeno gospodarstvo Grčke.

No Grčka i dalje grca u problemima, stopa nezaposlenosti je i dalje 26%, gospodarstvo se još uvijek nije pokrenulo, a nova grčka vlada ne pristaje na nove mjere štednje koje predlaže EU. Zbog toga sve više europskih političara otvoreno govori da Grčkoj nema spasa dok je unutar eurozone, te da je i za Grčku i za EU bolje da Grčka napusti euro te uvede novu vlastitu valutu, pišu analitičari Admiral Marketsa.

Greenspan: Izlazak Grčke potaknuo bi još neke zemlje, što bi dovelo do kolapsa

Najnoviji znak upozorenja da bi do izlaska Grčke iz eurozone uistinu moglo doći je poziv britanskim bankama od strane britanske centalne banke (Bank of England, BOE) da se hitno pripreme na takav scenarij i da prikupe dovoljno novca da mogu apsorbirati šok koji bi nastao u takvom scenariju.

Alan Greenspan, bivši čelnik američke centralne banke smatra da bi napuštanje eura od strane Grčke ohrabrilo i mnoge druge zemlje kao što su Portugal, Španjolska i Italija na napuštanje eura, što bi na kraju dovelo do potpunog kraha eurozone.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi u slučaju napuštanja eura od strane Grčke euro svakako dodatno izgubio na vrijednosti radi prebacivanja kapitala u sigurna utočišta kao što su američki dolar i švicarski franak, no do potpunog kraha eura ipak ne bi došlo. Danas su banke diljem eurozone mnogo stabilnije i pripremljenije za financijske šokove, a Europska centralna banka je napokon uspjela pokrenuti program masovnog ubrizgavanja novca u financijski sustav koji bi bio dovoljan za sprječavanje masovne panike koja bi ugrozila cijeli sustav.

Slabljenje eura potaknulo bi izvoz

U slučaju napuštanja eura od strane Grčke, euro bi gotovo sigurno postao slabiji od američkog dolara i od švicarskog franka, tj. američkom dolaru i švicarskom franku bi ponovno naglo skočila vrijednost u odnosu na euro, pa zbog toga i u odnosu na hrvatsku kunu.

Pad tečaja eura ispod 1,00 u odnosu na američki dolar i švicarski franak značio bi da je euro značajno podcijenjen u odnosu na većinu svjetskih valuta, te bi svi europski proizvodi u ostatku svijeta bili mnogo jeftiniji nego danas, što bi dovelo do većeg izvoza koji bi pomogao oporavku ekonomske situacije u zemljama članicama eurozone.

U roku od nekoliko godina oporavak gospodarske situacije te velika potražnja za eurima zbog velikog izvoza eurozone ponovno bi dovele do jačanja eura.