Od srpnja bi Hrvatska, kao i ostale članice EU-a, trebala zakon o osiguranoj štednji harmonizirati s lanjskom europskom direktivom, a najveća novost koja se uvodi je mogućnost da se novac iz fonda osigurane štednje koristi i za spas posrnulih banaka, piše Slobodna Dalmacija

No, neće se lako posezati u fond osigurane štednje niti prelijevati sredstva; šteta od propasti banke i iznos koji bi fond isplatio štedišama, treba biti veći od eventualne pomoći koju bi fond pružio posrnuloj banci. Sanira li se novcem iz fonda osigurane štednje neka posrnula banka, za tu potporu zeleno svjetlo mora dati i Europska komisija.

Kako neslužbeno doznajemo, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) trebala bi postati neovisna agencija kojom ubuduće neće upravljati Upravni odbor sastavljen od dužnosnika.

U DAB-u će se ustrojiti dva fonda, jedan za sanaciju banaka, a drugi već postoji i to je fond za osiguranu štednju u kojem je oko 2,5 milijardi kuna. Pitanja o europskoj direktivi i novostima koje donosi, osiguranoj štednji.., poslali smo DAB-u, Ministarstvu financija i Hrvatskoj udruzi banaka. Iz DAB-a odgovore nismo dobili, a Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, kaže nam da ta udruga nije prava adresa za razgovor o ovoj temi.

Prelijevanje

- U DAB-u će postojati dva različita i odvojena fonda, iz kojih se neće prelijevati novac, a i novi fond za sanaciju će uplatom premija puniti banke. Po kolikoj stopi za sada se još ne zna - kaže Bohaček.

Inače, sada svaka banka kvartalno uplaćuje premiju u DAB-ov fond osigurane štednje od 0,08 posto od svakog osiguranog uloga. U Hrvatskoj su već osigurani depoziti do 100.000 eura, a ovom direktivom od srpnja se od svih članica traži ujednačavanje na tu svotu za što su dobile nekoliko godina, jer neke članice imaju veće svote osigurane štednje, a neke niže, dok je suština harmonizacije sprečavanje prelijevanja štednje u zemlje s većim iznosima osigurane štednje.

Posebni uvjeti

Iz Ministarstva financija koji donosi zakon i harmonizira ga s Direktivom 2014/49/EU kojoj je cilj pojačati sigurnost i stabilnost financijskog sustava ističu da je mogućnost korištenja sredstava iz fonda osiguranih depozita predviđena primarno za mjere sprječavanja propasti kreditne institucije ili korištenje sredstava u sanaciji.

- Ta je mjera predviđena zbog smanjenja potencijalnog iznosa troškova koji bi za fond nastali ukoliko dođe do stečaja ili propasti kreditne institucije. Sredstva iz fonda za osiguranje depozita mogu se koristiti za sanaciju kreditne institucije, ali samo pod uvjetima Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.

Ako bi se sredstva fonda za osiguranje depozita koristila kao mjera za sprječavanja nastupa osiguranog slučaja onda se mora postupati u skladu s pravilima o državnoj potpori, odnosno mora se za nju dobiti odobrenje Europske komisije - objasnili su nam iz Ministarstva financija.

Veći dio te nove direktive već je dio hrvatskog sustava osigurane štednje, poput iznosa osiguranih štednih uloga do 100.000 eura, ex ante uplate u fond što znači postupnog punjenja prije nego se dogodi propast neke banke, a do 2023. vrijedi prijelazno razdoblje za primjenu isplate osiguranih depozita štedišama u roku od sedam dana.

U Hrvatskoj je taj rok od 20 do 30 dana, no iz DAB-a su objavili da su postali znatno brži, pa su posljednja dva slučaja, štediše počeli isplaćivati u roku od sedam do 10 dana.

Novosti koje se očekuju

- Direktiva omogućava fondovima osigurane štednje iz članica EU-a suradnju i pomoć, omogućuje i pozajmljivanje između sustava osiguranja depozita, ali na dobrovoljnoj osnovi i po detaljno utvrđenim uvjetima posudbe.

- Elektronički novac i sredstva primljena u zamjenu za elektronički novac Direktivom se ne smatraju depozitima pa ni nisu osigurani.

- Države članice mogu i ne moraju sustavom osiguranja pokriti depozite tijela lokalne vlasti s godišnjim proračunom do 500.000 eura. U Hrvatskoj trenutačno nema takve mogućnosti, a iz Ministarstva financija poručuju da će se o tome tek odlučivati

Brojke

27 banaka i štedionica propalo je u Hrvatskoj u 20 godina

207.792 deponenata propalih banaka i štedionica isplaćeno je iz DAB-a

4,8 milijardi kuna isplaćeno je za osigurane depozite

Vreće novca

100.000 eura - osigurani depoziti u Hrvatskoj (Sredstava fizičkih osoba, malih poduzetnika i neprofitnih organizacija po tekućim, žiro i štednim računima i to u bankama, štednim bankama i stambenim štedionicama. Ako je iznos depozita veći od 100.000 eura, preostali iznos se potražuje od kreditne institucije kroz stečajni ili likvidacijski postupak.)

166,9 milijardi kuna (od ukupno 291,8 milijardi kuna depozita) u zemlji bilo je osigurano početkom 2014., prema podacima DAB-a

156,7 milijardi kuna osiguranih depozita su na računima građana, 8,7 milijardi otpada na male poduzetnike i
1,6 milijardi na neprofitne organizacije