Hrvatski radnici ne predstavljaju nikakvu opasnost za tržišta rada u drugim državama EU, pa čak ni u zemljama poput Austrije, Njemačke i Italije gdje Hrvati tradicionalno najčešće odlaze kad idu raditi u inozemstvo, pokazuje izvješće Europske komisije o kretanju hrvatskih radnika u prve dvije godine članstva u EU, piše Vecernji.hr

Izvješće će danas biti usvojeno u Bruxellesu, a Večernji list ekskluzivno je imao uvid u njegov nacrt prije usvajanja. Iako se nigdje izrijekom ne spominje preporuka svim državama EU da ukinu ograničenja i dopuste slobodu kretanja hrvatskih radnika, čitav sadržaj tog izvješća govori u prilog upravo takvom potezu. Komisija vjeruje da će ovo izvješće dati članicama koje još primjenjuju restrikcije prema slobodi kretanja hrvatskih radnika "da revidiraju svoje odluke", piše u nacrtu dokumenta.

Sve više i u Irsku

"Postoje znakovi povećane mobilnosti radnika iz Hrvatske od pristupanja u EU u usporedbi s prijašnjim godinama", kaže se u izvješću, no to su ljudi "koji sele u EU-27 ponajprije kako bi radili i stoga je izgledno da će dati pozitivan gospodarski doprinos" zemlji primateljici. Radnici koji su od 2013. odselili iz Hrvatske u EU "dominantno su u radno sposobnim godinama, mlađi od prosječne starosti građana odredišne države, imaju relativno dobru razinu obrazovanja i puno je izglednije da će dobiti posao". Ocjene koje navodi Komisija trebale bi uvjeriti zemlje poput Njemačke, Austrije i Italije kako nema opasnosti da hrvatski radnici dođu i, kao nezaposleni, žive od socijalne pomoći.

Izvješće također navodi podatak da je 89 posto svih hrvatskih državljana koji su otišli na rad u EU odabralo neke od ovih pet zemalja: Austriju, Italiju, Njemačku, Sloveniju ili Veliku Britaniju. Hrvati su, dakle, pronalazili način da se ondje zaposle iako su sve te zemlje među 13 od 27 država koje su u prve dvije godine hrvatskog članstva u EU uvele ograničenja, odnosno nisu se potpuno otvorile za hrvatske radnike.

"Među državama članicama EU koje su otvorile svoja tržišta rada, priljev hrvatskih radnika ostao je ograničen", navodi se u izvješću Komisije. Najveće povećanje vidljivo je u Irskoj (2091 novi hrvatski radnik u 2014., dok ih je u 2013. stiglo 486) i Švedskoj (u 2014. je bilo 857 hrvatskih radnika više nego u 2013., što jest povećanje od 52 posto, ali brojka je i neznatna za državu poput Švedske).

500 eura po stanovniku

Izvješće Komisije bavi se i pitanjem trpi li Hrvatska štetu zbog odlaska dijela mlade i obrazovane radne snage u druge države EU. Čini se da je odgovor ne jer su ti odlasci "umjereni, iako su se povećali nakon pristupanja" Uniji. A osim toga, dodaje se u izvješću EK, novac koji hrvatski radnici iz inozemstva šalju svojim obiteljima u domovinu "igra važnu ulogu u stabiliziranju hrvatskog gospodarstva koje je trenutačno u teškoj makroekonomskoj situaciji". Takve "novčane pošiljke" ukupno su u 2013. iznosile oko 702 milijuna eura, što je 1,6 posto hrvatskog BDP-a. To je u prosjeku 500 eura po glavi stanovnika, što Hrvatsku čini rekorderom u cijelom EU po omjeru "gastarbajterskih" novčanih pošiljki i broja stanovnika.