Potencijalni porez, odnosno naknada
Uskoro ćemo plaćati porez na sunce?
Informacija da Austrija uvodi porez na postrojenja solarne energije uzdrmala je brojne vlasnike solara u Hrvatskoj. Iako je svima bila dostupna i besplatna, sunčeva energija više neće biti tako jeftina unatoč sveprisutnom trendu iskorištavanja alternativnih izvora poput vjetra i sunca. To će biti jasan znak i drugim zemljama Europske unije, poglavito Njemačkoj, gdje je postavljeno najviše solara, da se okrenu dodatnim izvorima punjenja državnih proračuna, javlja Slobodna Dalmacija
Ljudi se osjećaju na neki način prevareni jer je upravo Austrija davala subvencije svima koji su postavljali sunčeve kolektore, da bi na kraju uvela porez na sunce u iznosu od 1,5 centi po kilovatsatu. Kako se ovakvi trendovi brzo šire, ne bi bilo čudno da dođu i u Hrvatsku, gdje je posljednjih godina sve više solarnih panela na krovovima kuća. Možda ne za mandata ove vlade, ali neke buduće to je itekako realno očekivati.
- Potencijalni porez, odnosno naknada koju bi vlada naplaćivala u visini od 1,5 centi po kilovatsatu odnosi se na vlasnike postrojenja solarnih elektrana koji proizvedenu električnu energiju koriste za vlastitu potrošnju. Dakle, ako netko ima na svom krovu ili zemljištu elektranu koja proizvodi električnu energiju, ali koju ne predaje u mrežu, odnosno koju ne prodaje na tržištu, već koristi za vlastitu potrošnju, plaćat će porez - pojašnjava nam Aljoša Pleić iz tvrtke "SunStroom renewable energies" koja gradi fotonaponske elektrane u Hrvatskoj i u Europi.
- To je najveći apsurd, jer to je kao da vi u svom vrtu uzgajate povrće, pa da za to povrće koje pojedete morate platiti porez. Da dodatno objasnim, svi koji imaju takve elektrane ujedno su spojeni i na energetsku mrežu i kada njihovi solari ne proizvode električnu energiju, ili je ne proizvode dovoljno, višak se uzima iz mreže. E sada, vlada bi htjela naplatiti nekakav "sitan" porez za ono što su sami proizveli i potrošili za sebe. Upravo iz tog razloga taj prijedlog neće i ne može proći u parlamentu i biti primijenjen, jer krši načela energetske učinkovitosti i obveza koje su sve zemlje EU-a potpisnice - ističe Pleić.
Cilj svih tih programa EU-a je da se smanji potrošnja električne energije kod krajnjeg korisnika, bilo u vidu provedenih ušteda (bolje izolacije, učinkoviti potrošači električne energije, štedne žarulje) ili proizvodnjom električne energije za vlastite potrebe. Pleić naglašava da u Hrvatskoj već postoji određeni porez za obnovljive izvore energije (OIE), koji se naplaćuje svim potrošačima električne energije u iznosu od 3,5 lipa po kilovatsatu, što znači da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj, koje potroši oko 4000 kilovatsati godišnje, plati naknade za OIE u ukupnom iznosu od 140 kuna.
- Porez ili naknada o kojoj se govori u Austriji neće proći ni u Austriji, a još manje u ostalim zemljama EU-a - rezolutan je Pleić.
Velika prijevara
Marijana Petir, zastupnica u EU parlamentu, drži da porez na sunce nije prihvatljiv. - Porezna politika u nadležnosti je država članica, a ne EU-a, pa je i ovdje riječ o zakonu države članice, a ne o EU direktivi, stoga ta odredba nije proizvod EU-a, a vjerujem da nikada neće ni postati - smatra Petir, naglašavajući da je nedavno svijet obišla vijest kako i Njemačka planira uvesti porez na električnu energiju dobivenu iz obnovljivih izvora, međutim, to se pokazalo netočnim.
- Uvođenje takozvanog poreza na sunce je velika prijevara jer su se posljednjih godina u Austriji, ali i u gotovo svim državama članicama EU-a davale subvencije ljudima za postavljanje solarnih panela i korištenje sunčeve energije. Mnoštvo njih je prihvatilo pomoć, ali i podiglo kredite kako bi nabavili skupe kolektore, a i mnogi gospodarstvenici i poljoprivrednici su radili na tome da svoja postrojenja "priključe" na sunce. Potpore su se davale kako bi se pridonijelo ublažavanju klimatskih promjena, smanjenju korištenja fosilnih goriva i smanjenju emisije CO2 - zaključuje Marijana Petir.
Vezane vijesti
-
Ukupno su od 2017. godine u zastaru otišli dugovi 346.570 poreznih dužnika u iznosu od ukupno 15,5 milijardi, od čega je 6,8 milijardi kuna glavnica, a 8,7 milijardi je kamata na osnovni dug, piše u nedjelju Večernji list.
-
Kao i ranijih godina, većina građana više ne mora samostalno podnositi prijavu, a obračun koji će napraviti Porezna uprava uključit će i sve porezne izmjene koje je donijela Marićeva porezna reforma.
-
Na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti niski oblaci i magla, no sredinom dana i poslijepodne bit će više sunčanog vremena, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske za nedjelju.
-
Kraj tjedna donosi temperature i do 15 celzijevaca, uz kišu u nekim predjelima. Toplo će biti i u narednim danima, no četvrtak donosi preokret
Izdvojeno
-
U prvoj utakmici 17. kola HNL-a Slaven Belupo je kao domaćin svladao Goricu sa 2-1 (0-1). Gosti su poveli golom Medina Gashija (8), no Alen Grgić (67) i Antonio Jagušić (82) su u nastavku preokrenuli.
-
U Dalmaciji će osobito na otocima puhati jako jugo, a popodne sjeverozapadni vjetar. Bit će promjenjivo, povremeno uz kišu, lokalno moguće i obilnim pljuskovima. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 10 °C, u unutrašnjosti niža, između 2 i 4 °C, a popodnevna od 9 do 14 °C
-
Bacivši pogled na impozantan niz priznanja koje je Audiardov najnoviji i svakako najluđi uradak u dugovječnoj karijeri do sad prikupio, čovjek bi lako mogao steći krivi dojam kako se pred njim doista nalazi najimpresivnije filmsko ostvarenje godine, ali istina je potpuno drugačija.
-
Mjerenje inteligencije kod životinja prilično je škakljiva stvar. Međutim, provedeni su brojni pokusi kako bi se testirale sposobnosti sićušnih mozgova kukaca. Rezultati su iznenađujući.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.