Prema podacima FINE, gotovo 321 tisuća građana Hrvatske prvi ovogodišnji kvartal ispratilo je blokiranog računa. Ukupno su dugovali 32 milijarde kuna, od toga bankama više od polovine iznosa. Jedno od rješenja prema najavi vladajućih trebao bi dati Zakon o stečaju potrošača. Konačni prijedlog zakona koji bi zaduženima trebao omogućiti novi početak, a vjerovnicima maksimalnu naplatu, uskoro će u drugo saborsko čitanje.

Iako je njegovo donošenje bilo najavljivano za početak srpnja, u primjenu bi trebao ipak početkom iduće godine. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić napominje kako idealnog rješenja za sve nema.

"Ključ je informiranje, da građani znaju što im to može donijeti ili ne i da donesu vlastiti izbor", rekao je Miljenić.

U javnoj raspravi koja još traje prihvaćene su neke primjedbe za većom zaštitom zaduženih. Tako će osobni stečaj moći inicirati isključivo potrošač, a postupak voditi samo uz njegov pristanak. Stečajna masa bila bi sva njegova imovina, a 800 kuna je prihod koji bi mu ostao na raspolaganju.

"To je samo isključivo opcija potrošača i tu smo razgovarajući s vama išli na to da to bude potpuna dobrovoljnost. Znači, ne može vam nitko to inicirati", rekao je.

Kako bi se izbjegle makinacije i moguće prikrivanje imovine, u razdoblju kušnje moguće je povlačenje sporazuma o otpisu duga.Također, previđen je i moratorij na prodaju jedine nekretnine dužnika tijekom tih pet godina financijskog nadzora. Sindikati predlažu da se taj rok produlji za najmanje godinu dana. U udruzi Blokiranih pak strahuju od daljnjeg osiromašenja dužnika ako se minimalna naknada ne poveća na 1.910 kuna, upozorava Sarajko Baksa.

"Zato jer je zakon predviđao na taj način da omogućuje osobama koje provode taj stečaj da rasprodaju imovinu ovršenika pa se teoretski može dogoditi da zbog duga od 50 kuna ostanete bez svega što ste imali", rekao je Baksa.