Globalno bogatstvo nastavlja rasti te je privatna financijska imovina kućanstava prošle godine porasla za oko 12 posto, na 164 bilijuna dolara, a jednaku stopu rasta imala je i 2013. godine, pokazuje analiza Boston Consulting Groupa.

Ovakav rast nastao je zahvaljujući nastavku oporavka svjetskog gospodarstva i solidnom rastu dioničkih i obvezničkih tržišta.

Najbogatija je i dalje Sjeverna Amerika s imovinom od 51 bilijun dolara. Azijsko -pacifička regija, bez Japana, prestigla je Europu i zauzela drugo mjesto s 47 bilijuna dolara ukupne financijske imovine. S obzirom na prognozirani rast imovine na 57 bilijuna, Azijsko-pacifička regija će sljedeće godine postati bogatija od Sjeverne Amerike, te će do 2019. imati 34 posto globalnog bogatstva.

Prema projekcijama, globalno bogatstvo u obliku financijske imovine 2019. godine porast će na 222 bilijuna dolara.

Promatrano po regijama, rast je nastavljen na većini njih, ali su značajne razlike u stopama rasta. Azijsko-pacifička regija i dalje ima najveće stope rasta, te je bogatstvo u toj regiji prošle godine poraslo za čak 29 posto.

Dvoznamenkaste stope rasta imaju i Istočna Europa kao i Južna Amerika. Sa druge strane, zapadna Europa i Sjeverna Amerika, koje su donedavno bile najbogatije, imaju znatno niži rast.

Sjeverna Amerika

Privatno bogatstvo u Sjevernoj Americi poraslo je prošle godine za oko 6 posto na 51 bilijun dolara, što predstavlja 28 posto globalnog bogatstva. SAD je najbogatija država svijeta s bogatstvom od 46 bilijuna. Kanada je među deset najbogatijih zemalja s privatnim bogatstvom od 5 bilijuna dolara.

Zapadna Europa

Zapadna Europa imala je prošle godine rast privatnog bogatstva od 7 posto, na 40 bilijuna dolara. Mnoge zemlje imale su dvoznamenkasti rast a među njima su: Švedska (13 posto), Velika Britanija i Nizozemska (11 posto) i Danska (10 posto).

Istočna Europa

Privatno bogatstvo u Istočnoj Europi prošle je godine poraslo za 19 posto, na 3 bilijuna dolara. Najveći pokretač rasta u ovoj regiji je Rusija gdje je privatno bogatstvo poraslo za 25 posto, na 2 bilijuna dolara. U ostalim zemljama su stope rasta još uvijek jednoznamenkaste: češka (8 posto), Mađarska (8 posto), Slovačka (6 posto) i poljska (5 posto).

Azijsko - pacifička regija

Privatno bogatstvo u Azijsko-pacifičkoj regiji poraslo je prošle godine za 29 posto, nakon rasta od 27 posto u 2013, te je dosegnulo 47 bilijuna dolara. Prema prognozama ova će regija do 2019. dosegnuti 75 bilijuna dolara, i postati uvjerljivo najbogatija na svijetu.

Južna Amerika

Privatno bogatstvo u Južnoj Americi raslo je po dvoznamenkastim stopama, te je u 2014. poraslo za 10 posto i dosegnulo 4 bilijuna dolara. Snažan rast imali su Meksiko (15 posto), Kolumbija (10 posto) i Brazil (10 posto). Do 2019. privatno bogatstvo u ovoj regiji trebalo bi dosegnuti 7 bilijuna dolara.

Srednji istok i Afrika (MEA)

U ovoj regiji privatno bogatstvo raslo je prošle godine po stopi od 9 posto i dosegnulo 6 bilijuna. Prema procjenama, u 2019. godini trebalo bi dosegnuti 9 bilijuna.