Hrvatska liječnička komora krajem prošlog mjeseca dobila je novog predsjednika, dr. Trpimira Golužu, čelnika Hrvatske udruge bolničkih liječnika. Što misli o odlasku sve većeg broja liječnika u inozemstvo, kako poboljšati njihov status te cjelokupni zdravstveni sustav otkrio je u intervjuu za Media servis.

Kako to da ste se uključili u utrku za čelno mjesto Hrvatske liječničke komore?

"Mi u Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika osmislili smo program sveobuhvatne reforme Hrvatske liječničke komore i odlučili ga ponuditi kolegama kao alternativu dosadašnjeg vođenja naše krovne liječničke institucije i vidjeti koliko kolega podržava naš koncept. Na izborima smo dobili gotovo plebiscitarnu podršku kolega, osvojili smo 85 posto mandata u Skupštini Hrvatske liječničke komore."

Što bi trebalo napraviti kako bi se poboljšao položaj liječnika u društvu, a samim time posljedično i povećalo zadovoljstvo pacijenata?

"Mi držimo da zdravstveni radnici najbolje poznaju vrline, ali i mane sustava u kojem radimo i na taj način možemo dati kvalitetne prijedloge, sugestije ljudima koji donose odluke. Ono što ćemo se mi zalagati je zalaganje za utjecaj medicinske struke na donošenje odluke kojom se određuje zdravstvena sudbina svih građana Republike Hrvatske."

Koji su po Vama glavni problemi u zdravstvu i kako ih riješiti?

"Glavni problemi u zdravstvu proizlaze iz kadrovskog deficita u sustavu, a s druge strane tu je i neuravnotežen financijski okvir u zdravstvu koji na neki način zdravstvo pretvara u kroničnog gubitaša. To sve rezultira iznimno visokom radnom satnicom za liječnike, neprimjerenim radnim uvjetima u kojima radimo, neodgovarajućim primanjima. Teško je uz ovakva izdvajanja za zdravstveni sustav garantirati svim građanima RH sva prava u smislu ostvarivanja zdravstvenih potreba."

Kako riješiti te probleme, povećati izdvajanja za zdravstvo i poboljšati položaj liječnika?

"Za to je potreban jedan širi društveni konsenzus u kojem ćemo objektivno pogledati situaciju i vidjeti koje su naše potrebe i mogućnosti. Mi ne možemo imati zdravstveni sustav koji je na razini najrazvijenijih europskih zemalja. On može biti bolji no što je objektivno moguće s obzirom na izdvajanje jer tu možemo računati na određeni entuzijazam i žrtvu zdravstvenih djelatnika. Međutim kažem, treba djelovati na građane da počnu uvažavati zdravlje ne samo kao jednu biološku komponentu, nego kao jednu ekonomsku vrijednost. Preventivnim programima koji će biti potaknuti s ranom dijagnozom određenih bolesti može se unaprijediti zdravstveno stanje nacije, a onda i racionalizacijom troškova može se uštedjeti na nekim stvarima gdje nije potrebno trošiti da bismo imali za one stvari koje su nužne svakom bolesnom građaninu RH."

Sve više liječnika traži sreću u inozemstvu, koliko je to ozbiljan problem za hrvatski zdravstveni sustav?

"To je vrlo ozbiljan problem jer on određuje perspektivu zdravstvenog sustava u budućnosti. Ono što zabrinjava je činjenica da je Hrvatsku napustilo u zadnjih 6 mjeseci 50-ak liječnika koji su rođeni 1988. i 1987. to su ljudi od svojih 27 godina i ne vide perspektivu u ovom sustavu. I mi moramo svojim djelovanjima im dati do znanja da su vrijednost ovog društva i da trebaju svoju profesionalnu budućnost graditi u ovoj zemlji."